Gubimo stanovnike, a raste broj stranaka: 'Kako najlakše do kruha bez motike? Politikom!'

Iako gubimo stanovništvo, u Hrvatskoj raste broj političkih stranaka. One svoj procvat dožive uglavnom prije parlamentarnih ili lokalnih izbora, a dok izbori nisu na vidiku, trend osnivanja stranaka pada. U Lijepoj Našoj trenutno su aktivne 432 političke stranke. Samo u posljednjih godinu dana osnovano ih je 25. Lanjski broj registriranih političkih stranaka i nezavisnih lista ove je godine premašen u samo tri mjeseca. Približavanje lokalnih izbora rezultiralo je osnivanjem čak 17 političkih stranaka, a većini je iz naziva i sjedišta vidljivo da su osnovane radi lokalnih izbora. Posljednja u nizu stranaka koje su osnovane jest Pravi SDP, čiji je osnivač odvjetnik Anto Nobilo. Još lani u ožujku osnovana je stranka Plavi grad, na čelu s Ivicom Lovrićem, svojedobnim zagrebačkim pročelnikom za obrazovanje i bliskim suradnikom pokojnoga gradonačelnika Milana Bandića. Prema sličnom obrascu u studenom prošle godine osnovana je i stranka BM365 Idemo delati, kao svojevrsna sljednica BM365 – Stranke rada i solidarnosti, koju je vodio Bandić, a koja je otišla u stečaj. Stranku nazvanu po čuvenoj Bandićevoj uzrečici osnovao je Slavko Kojić, još jedan dugogodišnji bliski suradnik pokojnoga gradonačelnika.

Mnoge političke stranke proteklih su godina bile isključivo lokalne ili regionalne, najčešće osnivane za lokalne izbore, ali su se nakon podbačaja mnoge od njih ugasile. U registru je 388 ugašenih stranaka i nezavisnih lista. Jedan od razlog za hiperinflaciju stranaka svakako je "superizborna" godina koja je iza nas, ali i predstojeći lokalni izbori, a politički analitičar Jaroslav Pecnik napominje kako je tehnički mnogo lakše osnovati stranku nego se organizirati kao grupa birača, ali to ne vidi kao presudan razlog.

BITKA ZA DONJU STUBICU Jednako se zovu, ali žele u istu fotelju: 'E, pa neće mu uspjeti'

- Kad govorimo o lokalnim izborima, glavni razlog za osnivanje stranaka jest što se mnogi ljudi žele aktivirati u svojim sredinama, jer postojećim strankama, bilo na lokalnoj bilo na nacionalnoj razini, nisu zadovoljni. Druga skupina je ona koja je 'bolesno ambiciozna', koji su se selili iz stranke u stranku i nigdje nisu ostvarili ono što su htjeli, nisu se mogli ili znali nametnuti ili su pak bili preambiciozni pa su nekome smetali. Takvi se uključuju u igru sa svojom pričom, kojom žele ostvariti neki svoj probitak - navodi analitičar. Pecnik napominje kako dio stranaka nastaje ad hoc, a koje su fokusirane na određenu skupinu birača.

- Takve stranke žele nekome odvaditi birače. Primjerice, ako su u desnom krilu, žele uzeti birače HDZ-u ili DP-u te ih preusmjeriti na neku drugu stranu ili žele pridobiti birače koji smatraju da su ih velike stranke izdale, a poslije će se ta opcija u gradskom, općinskom ili županijskom vijeću priključiti vladajućima. To je čista matematika i zapravo pokvarena igra, ali koja je legitimna i dopuštena. To je ono što vidimo na političkoj sceni - napominje.

Unutar nekih od takvih stranaka postoje ljudi kojima je bit uhljebiti se, bilo da je riječ o upravnim ili nadzornim odborima lokalnih tvrtki ili bilo gdje drugdje, napominje analitičar.

PIŠE: IVAN PANDŽIĆ Grebatori sebičnošću još ruše povjerenje građana u politiku

- Motivi su različiti, ima uistinu ljudi koji žele nešto napraviti za zajednicu u kojoj žive, ali većini to nije najvažnije. Najlakši put da se ostvari kruh bez motike jest politika - zaključio je Pecnik.

Koliko će se kandidata boriti za mjesta u općinskim, gradskim i županijskim vijećima te za načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike, znat ćemo kad nadležna izborna povjerenstva 1. svibnja objave sve pravovaljane kandidacijske liste i kandidature. Broj članova koji se bira u vijeća i skupštine ovisi o broju stanovnika jedinice, najmanje sedam, bira se u općinama i gradovima do 1000 stanovnika, a najviše 47 u jedinicama s više od 300.000 stanovnika.

Hrvatska 18. svibnja odlučuje tko će vladati u 576 jedinica lokalne samouprave, a koji su odgovorni za rješavanje lokalnih problema, a samim time izravno utječu i na kvalitetu života njihovih građana. Uz 127 gradonačelnika, 428 načelnika, 20 župana i gradonačelnika Zagreba, koji uz status grada ima i onaj županije, birat će se i njihovi zamjenici. Njihove plaće sežu i do 5000 eura, a u pojedinim općinama šerifi imaju veća primanja od broja stanovnika općine koju vode! 

Ovo je popis svih stranaka u Hrvatskoj.

20