Vlada proširila listu 'jeftinijih proizvoda'. I Konzum objavio da snižava cijene. Pljušte reakcije

Jandroković: Po prvi put izravni sraz potrošača i trgovaca 

Komentirajući bojkot kupnje proizvoda u trgovinama, predsjednik Sabora rekao je kako mu se čini da je ovo po prvi put da dolazi do izravnog sraza između potrošača i trgovaca.

Ocijenio je to korakom naprijed u potrošačkoj kulturi, istaknuvši kao jedan od problema velike trgovačke marže koje su "veće nego u nekim drugim državama što utječe na ukupnu cijenu proizvoda".

Jandroković je ocijenio kako je Vlada sa svoje strane napravila jako puno toga, te podsjetio na reakciju u vrijeme krize Agrokora, aktivnosti u vrijeme covid-krize, kao i pakete mjera pomoći građanima i gospodarstvu uslijed ruske agresije na Ukrajinu.

Direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber je izjavila kako je bitno naglasiti da su svi svjesni da treba pomoći najranjivijim skupinama stanovništva i socijalno ugroženim, no koristeći pritom ciljane mjere koje neće naštetiti državnom proračunu. Jedan od ključnih ciljeva, kako je rekla, mora biti povećanje samodostatnosti u okviru domaće poljoprivredne proizvodnje kako bismo osigurali stabilnost cijena.

"Činjenica je da imamo niske marže u sektoru trgovine, imamo inflacijski pritisak, rast ulaznih troškova i sve to čini poslovanje sektora trgovine i proizvodnje iznimno izazovnim", kazala je.

Podsjetila je kako je u strukturi rasta BDP-a potrošnja rasla šest posto, no ono što zabrinjava je pad industrijske proizvodnje od 2,4 posto i pad izvoza od 1,2 posto. Struktura BDP-a je nešto na što treba obratiti pozornost, kazala je. 

"Ako vam BDP raste na krilima osobne i državne potrošnje od šest posto, a imate pad industrijske proizvodnje i pad izvoza i sada snažno utječete na smanjenje osobne potrošnje, onda je vrlo jasno da će stopa rasta BDP-a koju smo planirali biti vrlo izazovna da se ostvari ove godine", kazala je Weber.

Petir: Trgovačke marže dosežu i 80 posto

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir je kazala kako je proširenje liste bilo nužno, a iz dobiti koje ostvaruju trgovački lanci vidljivo je da prostora za ograničenje cijene ima.

Mišljenja je kako se u razgovore trebaju uključiti poljoprivredni proizvođači, napominjući kako je neshvatljivo da potrošači ne mogu na hrvatskim policama kupiti domaći poljoprivredni proizvod jer im je preskup. Trgovačke marže, kako je navela, dosežu i do 80 posto.

Pozvala je da se uvedu poštene trgovačke prakse jer nije u redu da trgovački lanci u različitim državama članicama iste proizvode stavljaju po različitim cijenama na tržište. "Ono što nije dobro za Francuza, Nijemca, Austrijanca, Španjolca ili bilo kojeg drugog državljana EU, nije dobro ni za Hrvata", kazala je naglasivši kako je u tom smislu nužno pooštriti Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama te pojačati inspekcijske kontrole.

Što se bojkota trgovina tiče Petir je kazala kako je bojkot pokazao da su se građani dobro organizirali, da njihov glas ima snagu i da trgovci na današnji dan promišljaju drugačije jer im sutra slijedi novi bojkot.

Vezano uz bojkot koji je danas ponovno krenuo, Šušnjar je rekao kako su kupci postali svjesni svoje snage. "Ali moramo živjeti u suživotu, mora postojati suživot svih u lancu u trgovini i trebamo jedni druge uvažavati. Bez trgovaca i svih u lancu nema trgovine ali i oni moraju postati svjesni da cijene moraju biti priuštive", rekao je.

Odluka o novoj listi proizvoda s ograničenim cijenama u petak će biti donijeta na sjednici Vlade, trgovci će imati sedam dana prilagodbe te bi odluka sljedeći petak trebala stupiti na snagu, kazao je u četvrtak ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

"Odredit će se maksimalne cijene iznad kojih ne smiju ići za te proizvode na policama. Proces smo doveli prilično kraju, iskristalizirali, no imamo dodatne konzultacije s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), koja ima svoje analitičare vezano za cijene. Imamo analitiku HNB-a koje ćemo uvažiti i to bi trebali danas do kraja dana iskristalizirati", rekao je Šušnjar u izjavi nakon današnjeg sastanka predsjednika Vlade Andreja Plenkovića s predstavnicima trgovačkih lanaca i proizvođača na temu revidiranja popisa proizvoda ograničenih cijena i daljnjih koraka za zaštitu potrošača.

Na listi će, kako je rečeno, biti 70 proizvoda, za razliku od sadašnjih 30 proizvoda. Uz ostalo, dodaju se kruh, palenta, ječmena kaša, pahuljice, dvopek, tjestenina, suhomesnati proizvodi, konzervirani proizvodi, ribe, a tu su i dodatni mliječni proizvodi. Svaki trgovac će morati odabrati najmanje jedan proizvod iz te skupine, pa će tako na primjer od svih ponuđenih špageta u dućanu, najmanje jedne morati imati ograničenu cijenu. A moći će ih biti i više, kazao je Šušnjar.

Informiranje potrošača o ograničenim cijenama će biti obavezno, jer će proizvodi s ograničenim cijenama morati biti jasno označeni i istaknuti. Trgovci će, kako je rekao Šušnjar, morati isticati prethodne cijene uz važeću cijenu te redovno dostavljati podatke o cijenama. 

"Cilj mjera je daljnje ublažavanje inflatornih pritisaka. Glavni cilj je zaštita najranjivijh skupina građana", kazao je Šušnjar.

Saborska oporba osvrnula se danas na novo ograničavanje cijena proizvoda, ocijenivši kako vlada godinama propušta donijeti konkretne mjere u borbi protiv rasta cijena hrane te da će Hrvatska i dalje imati najvišu stopu inflacije u eurozoni ako se ona sustavno ne iskorijeni.

"Ovo je u redu, naravno, neka zamrznu cijene, to će barem nekima donekle olakšati život, no činjenica je da ako ne počnu poduzimati korake o kojima govorimo, mi ćemo i dalje imati najveću inflaciju cijena hrane u cijeloj eurozoni", ocijenila je Sandra Benčić iz stranke Možemo.

Poručila je i kako je riječ o inflaciji premijera Andreja Plenkovića jer ona, što se tiče cijena hrane, više nije uzrokovana nikakvim vanjskim, globalnim poremećajima, već domaćim poremećajima u strukturi ekonomije i trgovine na koje odgovor treba imati isključivo vlada.

"Taj odgovor je Vlada trebala dati 2022., 2023., 2024. godine i kad sam danas čula ministra Primorca koji kaže da sad idu analizirati zašto neki proizvodi u Hrvatskoj, iste marke, koštaju više nego u Sloveniji, zaista mi je došlo da im kažem - ako ovo nije za ostavku, ne znam što je", ustvrdila je Benčić.

Upozorila je i na to kako je vlada prilikom prošlih zamrzavanja proizvoda propustila osigurati kontrolu u trgovačkim lancima da se provjeri jesu li svi proizvodi zaista propisno označeni, a i na to da se mjerom smanjenja PDV-a na pet posto na određeni dio proizvoda odrekla 1,2 milijarde eura koji su ostali trgovcima jer nije izmijenila zakon o ekstraprofitu, a cijene su i dalje rasle.

Poručila je kako ograničavanje cijena proizvoda neće funkcionirati ako se ne riješe strukturni problemi, poput pitanja prikazuju li multinacionalne kompanije i trgovački lanci stvarnu dobit ili se dio dobiti odlijeva kroz tzv. transferne cijene, a također je ustvrdila kako se nije išlo u jačanje domaće proizvodnje.

Ante Kujundžić iz Mosta je poručio. u kontekstu cijena, da problem nije nastao danas i da su na njega upozoravali prilikom uvođenja eura jer klima u Hrvatskoj nije bila ni približno dovoljno dobra da bi se uvela konverzija.

"U Hrvatskoj se u tom periodu, u tom trošku konverzije, dogodilo ono što se nije dogodilo nigdje u eurozoni, a to je da su proizvodi koji su koštali pet kuna preko noći zaokruženi na cijenu od jednog eura. Upravo u tome leži početak svega onoga što mi danas imamo, svega onoga što hrvatski građani danas osjećaju", ocijenio je.

Kujundžić je istaknuo kako narod ima moć u vidu bojkota koji će, na temelju iskustva drugih zemalja, sigurno imati nekakav rezultat, no tragikomičnim je ocijenio da političari koji su građane doveli u ovakvu situaciju sada podržavaju bojkot.

"S druge strane, imamo cijeli niz nepravednih reakcija gdje smo za ovu situaciju na stup srama pribili trgovce koji jesu krivi u određenom podizanju svojih marži, ali nisu jedini koji su krivi za cijelu ovu situaciju", rekao je Kujundžić, dodavši kako vlada nije poduzela konkretne poteze.

"Ne bi ni sada ograničila ove cijene proizvoda da nije vidjela da je narodu faktički prekipjelo", ocijenio je. "Jedino normalno rješenje je da idemo na izbore, da se izvažemo ponovno. Jedino tako politika može vratiti povjerenje", zaključio je Kujundžić.

Sanja Radolović (SDP) ustvrdila je kako ne očekuje ništa od ograničenja cijena proizvoda, osim toga da će, umjesto 30 proizvoda koji su sada nedostupni na policama, nedostupno biti 70. "Koliko je to neuspješno zapravo potvrđuje i sama vlada, sam premijer i resorni ministri koji, jedino što im je preostalo, sad prigodno podržavaju bojkot trgovačkih lanaca, a nemaju nikakve sustavne, dugoročne provedive mjere protiv inflacije", poručila je.

Ustvrdila je kako će trgovci naći način kako da doskoče i ovoj mjeri. "Trgovci su opet našli način kako se udružiti u kartelska udruženja i kako djelovati na standard naših građana. Tako da su oni su vrlo domišljati i lukavi", ocijenila je Radolović.

Pri tome je podsjetila kako je SDP predstavio konkretne mjere, uključujući izmjene zakona o zaštiti potrošača i tržišnog natjecanja, jačanje ovlasti regulatornih agencija, poticanje poljoprivredne proizvodnje i reformu sustava poreza na dobit.

Za sutra je najavljen masovni bojkot trgovina na koji poziva potrošačka platforma Halo, inspektore. Vlada je najavila da će proširiti listu proizvoda s ograničenim cijenama na 70. Nakon što je ministar gospodarstva Ante Šušnjar podržao bojkot, a učinila je to i Vlada i HDZ, javila se udruga Glas poduzetnika.

- S jedne strane, bojkotirate i sramotite poduzetnike, svaljujete na njih odgovornost za inflaciju i time skidate odgovornost sa sebe. S druge strane, od tih istih poduzetnika tražite da vam uplate doprinose za vaše visoke plaće - rekao je Boris Podobnik, predsjednik UGP-a, čije priopćenje prenosimo u cijelosti.

Poštovani političari koji se pridružujete bojkotu poduzetnika, 

Gnjev građana zbog stalno rastućih cijena je shvatljiv i opravdan, a bojkot kao izraz tog nezadovoljstva sasvim razumljiv. UGP pozdravlja svaki razgovor o standardu građana, građanski aktivizam i organiziranje građana kao važne čimbenike zdravog demokratskog društva. U konačnici, tako je nastao i UGP. Građani nisu dužni znati kako nastaje inflacija i tko je odgovoran za visoke cijene. No vi i mi, političari i poduzetnici, vrlo dobro znamo kako ona nastaje i kako se formiraju cijene. Općepoznata činjenica je da su uzroci inflacije povećana državna potrošnja, ekspanzivne monetarne politike, povećani troškovi proizvodnje, prevelika količina novca u optjecaju itd. Ako sumnjate, možete postaviti pitanje ChatGPT-u i provjeriti. Velika većina uzroka inflacije proizlazi iz odluka političara, a ne poduzetnika. UGP priznaje izazovna vremena u kojima živimo – poremećaje u potražnji, rat u susjedstvu i pandemiju iza nas. Uvijek smo bili voljni surađivati kako bismo pronašli rješenja za izazove koji su pred nama. Stoga smo i predložili tri konkretna i mjerljiva poteza za obuzdavanje cijena osnovnih namirnica i ublažavanje inflacije:

- Smanjenje PDV-a na svu hranu na 5%

- Obveza objave svih cijena velikih trgovačkih lanaca uživo i online

- Smanjenje državne potrošnje ukidanjem 50% općina

UGP ima izvrsnu i produktivnu suradnju s mnogim političarima i javnim službenicima po brojnim pitanjima, na čemu smo im zahvalni. S njima ćemo svakako nastaviti raditi na ovim inicijativama. Također pozdravljamo prijedlog o povećanju broja radnih nedjelja za manje trgovine. No, ne možemo se načuditi političarima koji se pridružuju i potiču bojkot. Neprestano se borimo s rastućom pravnom nesigurnošću, nefunkcionalnim pravosuđem te lošim i kontradiktornim zakonima kako bismo, zajedno sa svojim radnicima, zaradili i za sebe i za vas. U svakom prodanom proizvodu se nalazi i vaša plaća. Loši radni uvjeti odgovornost su političara, a upravo političari primaju 70% veće plaće dok građanima postaje sve gore. Novac za te plaće dužni su prikupljati i uplaćivati upravo oni poduzetnici koje ste sada pribijali na stup srama. Sve ostale u vlasti i oporbi pozivamo na preuzimanje odgovornosti, na dijalog i suradnju kako bismo osigurali što bolje cijene za građane Hrvatske.