Euro umjesto hrvatske kune: Hoće li plaće rasti za 30 posto?

Na početku rasprave o uvođenju eura u Hrvatskoj politička elita na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, ali i guverner HNB-a Boris Vujčić, poručuju kako će Hrvatska profitirati od eura. No je li tome tako? 

Premijer je istaknuo kako je cilj Hrvatske postati članica eurozone u dvomandatnom razdoblju Vlade i Sabora, odnosno u osam godina. Ustvrdio je i kako danas već gotovo ispunjavamo kriterije za uvođenje eura, koji je, prema njegovu mišljenju, koristan instrument u budućnosti za gospodarski rast i veću zaposlenost. 

- Ne stoje slogani da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće. Taj mit treba otkloniti i o njemu temeljito razgovarati - poručuje Plenković. 

Kako bi argumentirao tu tezu, iznio je podatak da su posljednjih 12 godina cijene u eurozoni rasle manje nego u Hrvatskoj, ali da su u istom periodu plaće rasle mnogo brže nego kod nas. No s iznesenim tezama koje stvaraju dojam da u Hrvatskoj teku med i mlijeko ne slaže se ekonomist Ljubo Jurčić. Upozorava da Hrvatska nije spremna za euro, a pitanje je hoće li i biti u periodu koji su za ulazak u eurozonu naznačili vodeći ljudi zemlje.Rok od osam godina, kako tvrdi Jurčić, moguć je uz uvjet da nam gospodarstvo u tom razdoblju raste prema godišnjoj stopi od sedam posto. 

- To bi bili realni uvjeti za euro jer bi to značilo da bismo udvostručili proizvodnju, a dohodak bi nam skočio s 10.000 na 20.000 eura po glavi stanovnika. I to je onda zona u kojoj bi euro mogao imati pozitivne efekte - kaže nam Jurčić napominjući da zemljama s višim dohotkom euro odgovara, a zemljama s niskim dohotkom, kao što je Hrvatska, to ni najmanje ne odgovara. Hrvatska ima, dodao je, najniži dohodak, ali i najmanju socijalnu pomoć, od zemalja eurozone, najveću nezaposlenost, kao i aktivno iseljavanje ljudi. 

- Mi nemamo ni jednu realnu komponentu koju zadovoljavamo da bismo imali koristi od eura - kaže upozoravajući da bismo nepripremljenim ulaskom u eurozonu mogli završiti kao Grčka. 

Ekonomski analitičari Damir Novotny i Velimir Šonje, kao i guverner Vujčić, navode niz prednosti - uštede na troškovima konverzije valuta, niže kamatne stope, ukidanje eurske valutne klauzule i prestanak straha dužnika od promjena tečaja... Troškovi se primarno odnose na gubitak monetarnog suvereniteta i direktne troškove uvođenja eura. Jurčić navodi da bi nam uvođenje eura u ovakvoj situaciji moglo donijeti povećanje cijena, ali ne i plaća. Novotny poručuje da cijene neće rasti jer su kod nas cijene više nego u našem okruženju, pa tvrdi da će se i one spustiti. Šonje također tvrdi da se ne uvode europske cijene jer smo integrirani s europskim tržištem. No ne odbacuje opasnost da trgovci zaokruže cijene, primjerice cijenu kave sa sedam kuna na euro.
- To je mali dio potrošačke košarice, brojne druge cijene ostaju stabilne, a neke se i smanjuju - tvrdi Šonje. 

Iskustvo Slovenije: Povećani su troškovi, ali i plaće za 30 posto 

Slovenija je ove godine obilježila deset godina otkad je uvela euro. Prema podacima državnog statističkg zavoda, životni troškovi u tom su razdoblju povećani za 20,2 posto, trećinu od prosječnog porasta inflacije u eurozoni, ali su znatnije rasle i prosječne plaće, za gotovo 30 posto. 

Kad su uveli euro i zamijenili dotadašnji tolar, prosječna mjesečna plaća za puno radno vrijeme iznosila je 810, a danas je nešto iznad 1000 eura. Natprosječno su porasle cijene usluga, pa je “zbog eura” cijena šalice kave u kafiću poskupjela za 48 posto, a pivo i frizerske usluge za 42 posto.

Prije uvođenja eura, u lokalu se moglo dobiti 950 šalica kave, a sad oko 840. No dosta artikala je i pojeftinilo, što se odnosi i na hranu, dok su cijene nekretnina i usluga većinom rasle.

Negativne strane uvođenja eura:

Uvođenjem eura gubi se samostalna monetarna politika

Trošak pristupa ERM-u 690 milijuna kuna u 12 godina

Gospodarstvo nam je manje konkuretno od ostalih zemalja EU

Rizik od povećanja cijena te rasta općih troškova života

Pozitivne strane uvođenja eura:

Uštede na konverziji valuta pri bankarskim kreditima

Niže kamatne stope, te stabilizacija javnog duga

Ukidanje valutne klauzule. Nema oscilacija tečaja

Poticaj inozemnih ulaganja i veći priljev novca u gospodarstvo