Talijanski EPPO zaplijenio je imovinu vrijednu 20 milijuna eura u vlasništvu 'Obitelji goriva'. Kriminalna organizacija razbijena je prošle godine, a tereti ih se da su prodavali gorivo i utajivali porez
EPPO u Italiji zapljenio čak 150 nekretnina: Uvozili gorivo bez PDV-a, trag vodi i u Hrvatsku!
Ekskluzivno kupalište smješteno u pokrajini Ligurija; šest visokovrijednih nekretnina smještenih u pokrajini Piacenza; 66 zgrada i skladišta, 77 čestica zemljišta, smještenih u pokrajinama Alessandria, Brindisi, Cuneo, Milano, Novara, Piacenza i općini Chiavari, osam ureda tvrtki smještenih u Milanu i Piacenzi, devet vozila (uključujući šest luksuznih automobila), tri motocikla, gotovina, i zamrznuti bankovni računi. Ukupna vrijednost imovine je vrtoglavih 20 milijuna eura.
Sve je to zaplijenio talijanski EPPO, nakon istrage pod šifrom „Obitelj goriva” o kriminalnoj skupini koja je navodno uvozila gorivo na talijansko tržište uz sustavno izbjegavanje PDV-a. Kriminalna skupina razbijena je u ožujku 2024. godine, kad je 59 uhićeno, a na popisu osumnjičenih je i 13 tvrtki.
Trag vodi u Hrvatsku
Istražitelji vjeruju da su gorivo u Italiju uvozili od dobavljača smještenih u Hrvatskoj i Sloveniji, kao i iz drugih zemalja, koristeći lanac od više od 40 nestalih trgovaca u Italiji, koji su nestajali bez ispunjavanja svojih poreznih obveza. Tako su izdali lažnih faktura u iznosu od milijardu eura, od čega su državu oštetili za 260 milijuna neplaćenog PDV-a. Također, oprali su više od 35 milijuna eura nezakonito stečenih sredstava, koristeći bankovne račune tvrtki smještenih u Mađarskoj i Rumunjskoj.
- Izbjegavanje PDV-a također je omogućilo skupini da ponovno prodaje gorivo po iznimno povoljnim cijenama, narušavajući principe poštene konkurencije na tržištu - piše EPPO.
Kružna prevara i nestajući trgovac
Kako funkcionira kružna prevara? Uvijek je u pitanju nekoliko tvrtki koje jedna drugoj izdaju lažne račune. Jedna skupina tvrtki drugoj skupini izdaje lažne račune u koje uključe i PDV pa te račune iskoriste da iskažu pretporez državi. Nakon toga, druga skupina tvrtki prvoj skupini izda lažne račune kako bi im omogućili da izbjegnu plaćanje PDV-a. Prodavatelj naplaćuje PDV od kupca, ali ga ne uplaćuje u državni proračun. S druge strane, kupac svoju poreznu obvezu umanjuje za iznos kojeg je na ime PDV-a platio trgovcu i još zatraži i povrat poreza ili olakšicu, ovisi na što ima pravo po zakonu. Tvrtke tako međusobno u krug prodaju i kupuju robu, kao na vrtuljku. Razliku u novcu dižu s bankomata ili često prebacuju na offshore račun s kojeg ulažu u kriptovalute ili nekretnine, kako bi novac oprali.
U takvoj shemi nerijetko postoji i tvrtka koja je 'nestajući trgovac'. Ta tvrtka uveze neku robu ili uslugu iz druge zemlje iz EU pri čemu ne plaća PDV. Zatim se ta roba preprodaje kroz niz tvrtki uz malu ili nikakvu maržu i tako u krug. Svaka od tih tvrtki, osim nestajućeg trgovca, ima pretporez i porez, zbog čega je PDV umanjen. Na kraju se ta roba/usluga prodaje krajnjem kupcu koji ne zna što se događa ili ponovno izvozi bez zaračunavanja PDV-a. 'Nestajući trgovac' najčešće uredno prijavljuje PDV, ali ga ne uplaćuje u državni proračun, ubrzo se ugasi i postane nedostupan poreznoj upravi, kupcima i dobavljačima. Sve ostale tvrtke u 'vrtuljku' služe za zavaravanje traga i otežavanje da se prevara otkrije, bilo od strane Porezne uprave ili krajnjih kupaca. Dok se otkrije da 'nestajući trgovac' nije platio porez sve transakcije su već obavljene, trgovac je nestao kao i novac iz transakcija tako da prisilna naplata poreza najčešće nema nikakvih efekata.
Roba koja se najčešće koristi u tim prevarama je nešto što se lako proda i transportira, a košta, poput tehničke i računalne robe.