
Rusi i Ukrajinci boje se da će drugi primirje iskoristiti samo za novo naoružavanje. Ukrajina je u lošijoj poziciji, no pokazala je Putinu kako će opstati
News
Komentari 77Rusi i Ukrajinci boje se da će drugi primirje iskoristiti samo za novo naoružavanje. Ukrajina je u lošijoj poziciji, no pokazala je Putinu kako će opstati
Posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff, sletio je u četvrtak u Moskvu na razgovore o primirju u Ukrajini. Ondje su ga očekivali nakon što su predstavnici SAD-a i Ukrajine u utorak u Saudijskoj Arabiji izjavili da je Kijev pristao na predloženi 30-dnevni prekid vatre s Moskvom. SAD je također najavio nastavak vojne pomoći i razmjene informacija s Ukrajinom nakon što ju je potpuno "odsjekao" od svojih donacija.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
U vrijeme slijetanja Witkoffa ruski predsjednik Vladimir Putin i bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko imali su bilateralni sastanak u Kremlju. Obratili su se medijima te se za konferenciju prijavio rekordan broj novinara.
No svjetski mediji objavili su tijekom četvrtka uvjete koje bi Putin mogao iznijeti kako bi uopće mogli dogovoriti primirje.
To uključuje: ukrajinsku neutralnost i jamstva da Kijev neće ući u NATO, zabranu stranih trupa u Ukrajini i međunarodno priznanje prema kojem su Krim, Zaporožje, Herson, Lugansk i Donjeck dio Ruske Federacije.
Posebno u oči bode zabrana mirovnih snaga u Ukrajini, s obzirom na to da su i SAD, i EU, i Ukrajina stalno spominjali strane vojske kao jamstvo sigurnosti. U Kijevu i dalje vlada strah da ovdje nije riječ o trajnome miru nego o predahu između ratova, koji će Moskva iskoristiti za rekuperaciju i nove napade u budućnosti.
Moskva je postavila mnogo sličnih zahtjeva tijekom posljednja dva desetljeća, a neki su ušli i u službene pregovore s SAD-om i Europom. Prije je Moskva o njima razgovarala s Bidenovom administracijom na mnogim sastancima krajem 2021. i početkom 2022. dok su deseci tisuća ruskih vojnika na ukrajinskoj granici čekali naredbu za invaziju.
Uključivali su zahtjeve koji bi ograničili vojne operacije SAD-a i NATO-a od istočne Europe do središnje Azije.
Lukašenko misli da američki predsjednik Donald Trump, iako kaže da želi mir, zapravo ne zna što bi.
- S apsolutnom sigurnošću mogu reći da Amerikanci nemaju nikakav plan za sukob u Ukrajini. Apsolutno ne. Oni testiraju da vide što koja strana želi. U četvrtak ćemo o tome razgovarati - rekao je Lukašenko prije sastanka s Putinom.
A Rusi zapravo dijele mišljenje Amerikanaca kako svi žele primirje da bi se pregrupirali. Tako ruski politički analitičar Sergej Markov vidi više razloga zbog kojih treba odbiti prekid vatre, piše RT.com.
- Zapad i Ukrajina iskoristili bi prekid vatre da zaustave napredovanje ruske vojske, oduzmu joj inicijativu, opskrbe ukrajinsku vojsku s više oružja, nastave opsežnu mobilizaciju u Ukrajini te ojačaju represivnu i antirusku prirodu ukrajinskog političkog režima. Dosljedno nepoštenje zapadnih političara i medija u vezi sa sukobom, kao i njihovo odbijanje da priznaju vlastitu i ukrajinsku krivnju, snažno sugeriraju da će se povijest ponoviti - smatra Markov i dodaje kako Rusiji treba trajni mir a ne prekid vatre.
Dodao je kako bi to bio pogrešan potez jer su napokon počeli napredovati.
Hrvatski vojni analitičar Vilko Klasan kaže kako je ponašanje Rusa u ovoj situaciji posve normalno, odnosno očekivano.
- Uvijek se računa stanje na terenu pa pokušavaju to iskoristiti. Tako bi se svatko ponašao. Nije realno očekivati da će se mir odjednom dogovoriti. Takvi pregovori su najteži, a stvaranje mira je proces - pojašnjava Klasan.
Iako je nepoznanica mnogo, kaže da će se u sve uključiti i politički ego.
- Političari, odnosno osobe koje pregovaraju, ne žele ugroziti sebe. Tek poslije toga ide nacionalni interes. Svi su svjesni da bi, kad rat jednom stane, narod mogao početi postavljati pitanja o Zelenskom, pa i o Putinu. Dok rat traje, njihove pozicije su sigurne - kaže Klasan.
U ovoj igri laži i diplomacije Ukrajinu vidi kao stranu koja će lošije proći.
- Oni su od početka u nepogodnoj situaciji. Nešto takvo kao što je pravedni mir ne postoji. Pitajte samo one u BiH, na Kosovu ili u Palestini jesu li dobili pravedan mir - kaže Klasan.
Što se Putina tiče, kaže kako će nastupiti s maksimalnim uvjetima za mir, a to su povlačenje NATO-a, povratak pravoslavne crkve i osiguravanja Rusa u Ukrajini. Zahtjevi će se, prema teoriji, topiti i s jedne i s druge strane. Druga je opcija nastavak sukoba koji vodi prema nuklearnom ratu.
- Ukrajina je svjesna da ne može vratiti teritorij. Putin će sve pokušati prozvati pobjedom, ali činjenica je da nije uspio napraviti što je htio, a to je prestanak postojanja Ukrajine. Mislio je to riješiti u nekoliko dana, no Ukrajina je opstala - kaže Klasan.
Što se Trumpa tiče, navodi kako je krenuo u geopolitičku trgovinu jer će svijet biti podijeljen u tri sfere interesa - američku, rusku i kinesku.
- I da on ode s vlasti, to ne bi promijenilo američku politiku - smatra Klasan.
1. Vladimir Putin neće odustati od plana da Ukrajina ostane neutralna zemlja. Neće dopustiti njezin ulazak u NATO.
2. Zabrana dolaska stranih vojski, pa i mirovnih, u Ukrajinu. Na to bi gledali kao na objavu rata protiv NATO saveza.
3. Traže međunarodno priznanje prema kojem su Krim, Zaporožje, Herson, Lugansk i Donjeck dijelovi Ruske Federacije.
4. Zahtijevaju nove demokratske izbore u Ukrajini jer smatraju da je sadašnji predsjednik Volodimir Zelenski diktator koji je zbog rata uzurpirao vlast.
5. Jedan od uvjeta za mirovne pregovore mogao bi biti i ukidanje svih zapadnih ekonomskih sankcija prema Rusiji. To bi trebalo oživiti njihovo gospodarstvo i dati im novi zamah. Trenutno imaju ratno gospodarstvo te pola proračuna troše na vojsku.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+