Dvije malene lisice pronašli su na cesti bez majke. Oporavljaju se u zagrebačkom Zoološkom vrtu, a o njima brine veterinar Jadranko Boras.
Braco i seka lisice oporavljaju se u zagrebačkom ZOO-u: 'Spasili su ih, ne bi preživjeli bez mame'
Malene lije došle su nam u utorak. Jele su putem, pa smo bili ohrabreni da samostalnu jedu, i bile su zapravo u jakom dobrom stanju, objašnjava nam Jadranko Boras (43), veterinar, zaposlenik zagrebačkog Zoološkog vrta, koji sa svojim kolegama vodi brigu o dvije male lisice, braci i seki starim svega šest tjedana.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...

Nađeni su bez majke, pa je njihovo preživljavanje u prirodi bilo skoro pa nemoguće bez stručne skrbi. O njima se sad brinu stručnjaci zagrebačkog ZOO-a, a hrane ih - mačjim menijem.
- Mačje konzervice, kao i zamjensko mlijeko za mačiće, koje one sa zadovoljstvom jedu, što je indikator da su dobrog zdravstvenog statusa, a to je tek prva faza - kazuje veterinar te dodaje kako kroz oporavilište godišnje prođe između tridesetak odraslih lisica, no, ovo je prva ovogodišnja mladunčad.
Bratu i sestri lisici slijedi nekoliko tjedana ili čak mjeseci stasanja u posebnim uvjetima. Ključno je da se ne naviknu na ljudsku blizinu jer im se onda umanjuju šanse za povratak u divljinu.

- Sada im slijedi, kao i svim mladuncima, hranjenje pa privikavanje na veliku nastambu, i ako čitav proces oporavka prođe dobro, puštanje natrag u prirodu, i to u ljetnim mjesecima. No i to ovisi o vremenskim prilikama, jer se izbjegava dugo sušno razdoblje, i velike vrućine. Doista, pazimo na sve detalje - kazuje Jadranko.
Populaciju lisica nemoguće je izbrojati. No, objašnjava Jadranko, ima ih sve više pa je logično da ljudi ponekad naiđu na mladunčad. Upute stručnjaka su jasne. Divlje životinje, načelno treba ostaviti na miru.
- Prva i osnovna stvar: provjeriti je li majka u blizini, a ako su maleni u fazi kretanja, može ih se premjestiti na mjesto gdje nisu ugroženi. Majka najčešće odlazi u potragu za hranom, a ljudi pomisle da je mladunčad ostavljena, što je rijedak slučaj. Ako se procjeni da je mladunčad dobro, odnosno kreću se i dišu, ostavlja se ih na 12 ili 24 sata, a ako se majka ne pojavi, treba tražiti pomoć - kazuje Boras.
Lisice građani povezuju s mnogim lošim situacijama, no, stručnjak tvrdi s njima problema načelno - nema.

- Prva stvar koju se ljudi sjete kad vide lisicu je bolest, i to bjesnoća. No, nje nema potvrđene zadnjih 12 godina zahvaljujući oralnoj vakcinaciji. Broj im raste, zato se i viđaju po naseljima jer su to oportune životinje po prirodi. Znamo i da postoje velike urbane populacije. Suživot s njima je potpuno moguć što i dokazuje ovaj slučaj jer je dvojac došao iz urbane sredine - dodaje Boras.
Brojka lisica raste, pa tako godinama kroz oporavilište u ZOO-u prođe dvjestotinjak lisica samo pod nadzorom Jadranka.

- Slučajeve koje mi dobivamo, njih 70 posto imaju problema sa šugom, to je kožna bolest koja ih iscrpljuje do krajnjih granica, a i za to postoji lijek, tako da se ne treba bojati već samo se obratiti stručnjacima. Oni će znati što učiniti jer nisu samo lisice na skrbi, ima u oporavilištu vrana, ježeva, jazavaca, srnjaka koji su imali sreće i dobili stručnu pomoć - zaključio je veterinar Boras.