Lako je naviknuti se na blagodati online kupnje. Ležeći u naslonjaču, naručujemo sve - od odjeće, preko nakita, kozmetike, obuće, do hrane. No iako naizgled zvuči kao nešto vrlo jednostavno i kao da će naša narudžba stići a da nismo ni trepnuli, zapravo griješimo. Taj proces od pakiranja do nas dug je i zahtjevan. 

Čim naručimo i platimo na internetu, počinje niz radnji koje se moraju obaviti dok paket ne stigne do nas. 
Prvo je tu skladištenje, zatim pakiranje, slanje, dostava. Svaka ova faza ostavlja trag, a u cijeli proces uključeno je vrlo mnogo ljudi.

Tvrtke koje prodaju online uglavnom imaju velika skladišta, a mnogo je robe zapakirano u plastične vrećice i ostale materijale od kojih se mnogi ne mogu reciklirati. A da bi roba došla do nas, još jednom je pakiraju pa onda prenose u kamione i druga vozila, koja, dok robu prevoze širom svijeta, emitiraju štetne plinove. Osim što raste pritisak na okoliš, velik je pritisak na poštanske operatore te logistiku, koji intenzivno transformiraju poslovanje kako bi smanjili negativan utjecaj na okoliš. No, naravno, ni oni nisu svemogući. 

Trgovina će još više rasti

Sve to pridonosi golemim količinama otpada koji završava na odlagalištima, posebno u zemljama u razvoju. Mnogi od tih proizvoda nisu prikladni za reciklažu ili ponovno korištenje, zbog čega se nakupljaju goleme količine plastičnog i elektroničkog otpada.

Upravo su posljedice nekontrolirane kupnje postale ekološki problem, a statistika kaže da su globalna industrija brze mode i online kupnja odgovorni za milijarde tona otpada koji se godišnje gomila, a najveći dio tog otpada završava u zemljama "trećeg svijeta". 

No problemi tu ne prestaju. Trgovina će rasti 10-20% godišnje, a za 5-7 godina činit će od 30 do 40% ukupne maloprodaje, objavio je Svjetski ekonomski forum 2022. S druge strane, do 2030. broj dostavnih vozila povećat će se za 36%, na 7,2 milijuna, što će rezultirati povećanjem emisija CO2 od oko 6 milijuna tona, tvrdi EcoCart. Da bi se to zagađenje apsorbiralo, trebalo bi zasaditi više od 1,1 milijardu stabala. 

Kako raste online kupnja, tako rastu i stope povrata robe. Prema istraživanju Coresight Researcha, prosječna stopa povrata online narudžbi odjeće u 2023. bila je 25%. To sa sobom nosi dodatne probleme, dolazi do većeg broja ambalažnog otpada. Porazan je podatak da čak 91% ovog otpada završi na odlagalištu. U cijelom tom lancu ne zaboravimo ni poštanske djelatnike, koji su tu da dostavljaju naručenu robu pa je opet vraćaju. 

Što možemo učiniti 

Svi možemo pomoći da se situacija promijeni. Pri svakom naručivanju u svoju košaricu ubacite sve što mislite kupiti, a ne da naknadno naručujete svaki proizvod posebno. To je vrlo važno jer u tom slučaju do vaše kuće neće putovati dva, tri ili više paketa nego samo jedan. Odgovorno kupovanje neka nam svima bude na pameti kad naručujemo online. Također, online trgovine mogu poduzeti korake, poput optimizacije pakiranja i dostave te investiranja u ekološki prihvatljive alternative. Nema sumnje da su klimatski izazovi s kojima se suočava cijeli svijet izravna posljedica ljudskog djelovanja.

Sve te promjene od svih nas traže zaokret u načinu ponašanja i poslovanja. U tom se smjeru poštanski operatori kao veliki logistički igrači mogu smatrati predvodnicima u uvođenju novih pravila jer zbog prirode posla znatno utječu na okoliš svojim ugljičnim otiskom nastalim obavljanjem temeljnog poslovanja. Upravo su oni diljem svijeta još 2008. godine prepoznati nužnost održivog poslovanja pokretanjem Programa za mjerenje i praćenje okoliša (EMMS). Od početka suradnje do danas poštanski operatori smanjili su ukupne godišnje emisije CO2 za gotovo 40% te su se obvezali postići daljnje smanjenje od 50% do 2030. u usporedbi s emisijama iz 2019. godine. Pošte su se obvezale i da će do 2030. raspolagati s najmanje 50% voznog parka koji čine vozila na alternativni pogon. U dobroj su poziciji za postizanje tog cilja jer trenutno raspolažu udjelom od 28% vozila na alternativni pogon u ukupnoj floti.

Hrvatska pošta igra ključnu ulogu u održavanju rasta e-trgovine u Hrvatskoj s obzirom na to da je prošle godine isporučila gotovo 18 milijuna paketa. Ona je preferirani izbor za mnoge online trgovce i kupce zahvaljujući svojoj širokoj mreži i povjerenju koje uživa među korisnicima. Uza sve to, Hrvatska pošta intenzivno radi na zelenoj transformaciji te smanjenju štetnih emisija i negativnog utjecaja na okoliš i nastavlja s doprinosom zajednici, radnicima, ali i korisnicima, društveno odgovornim poslovanjem i održivim razvojem. U postizanju glavnih ciljeva održivosti Hrvatska pošta oslanja se na najveći vozni park električnih vozila u Hrvatskoj, vlastitu mrežu punionica, energetski učinkovite poslovne objekte i na alternativne dostavne kanale, poput paketomata. Zahvaljujući električnim vozilima, biciklima te dostavi u pješačkim zonama poštari su 2023. godine prešli pet milijuna zelenih kilometara, a tvrtka je ukupno uštedjela više od 870 tona CO2. A to je za naš okoliš značajno.