

Pazite što tržite: Ovi gotovo bezvrijedni predmeti prodani su za veliku količinu novca
Krajem godine redovito trošimo rekordne iznose kad je riječ o blagdanskoj kupnji, no ponekad nas nepromišljeno trgovanje može dovesti u prilično nezgodne situacije. Evo kako to izgleda kad nešto uistinu zvuči predobro da bi bilo istinito
Rekordna potrošnja ostvarena tijekom Crnog petka samo je uvod u shopping groznicu koja će se odvijati tijekom cijelog prosinca. No u nekom trenutku potrošačkog ludila ipak valja stati na loptu kako poneseni blagdanskim ushićenjem ne bismo potrošili golem iznos na prilično bezvrijedan predmet.
Upravo to doživjeli su glavni akteri sljedećih priča, koje pokazuju da uistinu svaka roba ima svojega kupca, ali i da treba dobro razmisliti gdje i što kupujemo. Neki od njih svojevoljno su potrošili veliku količinu novca za prilično bizarne predmete, no drugi su postali žrtve prevare.
Svi primjeri samo su još jedan pokazatelj koliko je financijska pismenost važna i u digitalnom svijetu.
Lažne tenisice
U želji da kupi ograničeno izdanje popularne kolekcije košarkaških tenisica, muškarac iz Melbournea bio je spreman platiti gotovo 19.000 eura. No pritom nije bio svjestan toga da mu je lokalni tinejdžer odlučio podvaliti kolekciju "fejk" tenisica. Naime, Australac je kupio sedam pari tenisica za 18.034 eura, no ubrzo nakon kupnje primijetio je mnoge nedostatke na njima.

Nasreću, poznavao je tinejdžerova oca te ga je zamolio da sva trojica posjete trgovinu kako bi provjerili njihovu autentičnost. Naravno, ispostavilo se da su tenisice doista lažne, a jedan zaposlenik trgovine potvrdio je da se taj tinejdžer nalazi na crnoj listi prevaranata. Slučaj je završio na sudu, ali je prodavač bio maloljetan, pa nije dobio oštru kaznu.
Kolekcionarski promašaj
Kupnja kolekcionarskih predmeta može biti vrlo unosan hobi, ali i potpuni promašaj. Osim što se često prodaju kopije ili predmeti u lošem stanju, neki od njih s godinama gube na vrijednosti. Odličan primjer toga su keramičke figure i ujedno posude za kekse koje su bile u vlasništvu ikone pop kulture Andyja Warhola.
Nakon njegove smrti mnogi su se odlučili za njihovu kupnju u nadi da će jednog dana postići vrtoglavu vrijednost. No tu su se grdno prevarili jer današnja vrijednost jedne takve posude u prosjeku iznosi 200 eura. Pritom je najlošije prošao poduzetnik Gedalio Grinberg, koji je, prema podacima New York Timesa, nekoliko figura platio vrtoglavih 235.766 eura.
Ukleti štap
Možete li vjerovati da je netko spreman platiti 62.000 eura za duha i stari štap? Bizaran slučaj iz područja paranormalnih aktivnosti dolazi s eBaya, gdje je Amerikanka objavila oglas u kojem prodaje štap preminulog oca i duha koji dolazi sa štapom.

Naime, njezin sin, šestogodišnji dječak, bio je uvjeren kako ga proganja duh njegova nedavno preminulog djeda, a obitelj je zajednički zaključila kako je duh povezan sa štapom koji se nalazio u kući. Da bi dijete oslobodila straha, majka je štap odlučila prodati na eBay aukciji te je pritom istaknula da uz njega dolazi duh. To je na kraju bio odličan potez jer je predmet po spomenutoj cijeni kupio kasino Golden Palace, inače poznat po navici kupovanja rijetkih i bizarnih predmeta.
Smisao života
U ovom slučaju kupac nije potrošio vrtoglavi iznos na neki predmet, no za ovo je i 10 centi previše. Mjesto zbivanja ponovno je eBay, ali je ovog puta riječ o predmetu koji uistinu nema nikakvu vrijednost. Naime, prema pisanju portala Independent, jedan je korisnik na aukciji odlučio prodati ‘’smisao života’’.
Opis "proizvoda" sadržavao je tekst: ‘’Otkrio sam razlog ljudskog postojanja i rado ću ove informacije podijeliti s najboljim ponuđačem’’. Iako nekome ovaj oglas može zvučati suludo, korisniku "mojo120843" se svidio te je pobijedio u nadmetanju za ‘’smisao života’’ i dragocjene informacije platio 3 eura.
Online prevara
Kupnja putem interneta mnogima je najdraži oblik shoppinga, no upravo tu vreba najviše zamki za kupce. Jedan takav slučaj doživjela je Australka Louise Cameron 2023. godine kad je nasjela na lažni popust kako bi svoju torbu iz snova kupila po povoljnijoj cijeni.

Australka je godinama maštala o torbi skupog dizajnerskog brenda koja je u trgovinama koštala gotovo 4000 eura. No s obzirom na to da je taj iznos bio prevelik, iskoristila je naizgled savršenu priliku kad je torbu ugledala na sniženju. Online stranica koja se predstavlja kao ''dizajnerski outlet Cosette'' na sniženju je nudila torbu za ''samo'' 2300 eura. Cameron je torbu odlučila naručiti, a kad je stigla, ubrzo je shvatila da je riječ o običnoj kopiji.
Važnost digitalne financijske pismenosti
Iz navedenih priča možemo zaključiti kako čak i digitalno pismeni ponekad mogu donijeti pogrešne odluke kad je riječ o raspolaganju svojim novcem. A s obzirom na to da podaci Statiste za 2022. godinu pokazuju kako su muškarci i žene u gotovo jednakim postocima žrtve prevare u online kupnji, možemo zaključiti da bi većini dobro došla lekcija iz digitalnih financija.
Istraživanje o digitalnoj financijskoj pismenosti u Hrvatskoj, koje su 2023. proveli Hanfa i HNB, također je pokazalo da se na ovom polju moramo dodatno educirati. Primjerice, samo 53% ispitanika u Hrvatskoj smatra važnim provjeriti sigurnost internetske stranice prije obavljanja online transakcije, a samo 8% ispitanika redovito mijenja lozinke za online kupnju i osobne financije.
No osim na kupnju, financijska pismenost prelijeva se u druge sfere života jer vještine raspolaganja novcem određuju naš život i budućnost. Primjerice, financijske proizvode, poput kredita, pozajmice ili osiguranja, ne ugovaramo svakodnevno, a mogu imati dugoročne posljedice za nas. Zato je važno točno znati što smo ugovorili i pod kojim uvjetima.

Financijska pismenost vodi prema sigurnosti
Odgovorno raspolaganje novcem podrazumijeva trošenje u skladu s mogućnostima, ali i brigu o vlastitoj imovini i sigurnosti u neizvjesnim vremenima.
Primjerice, prosječna premija životnog osiguranja po stanovniku u Hrvatskoj je 99 eura godišnje, a ostatak Europljana za istu vrstu osiguranja izdvaja čak 11 puta više, točnije 1163 eura. Uz to, prema podacima Insurance Europe, prvi smo u Europi po udjelu ekonomskih gubitaka izazvanih prirodnim nepogodama u BDP-u, a među zadnjima po osiguranju imovine.
Ti pokazatelji govore kako građani Hrvatske smatraju da su premije svih osiguranja, osim automobilskog, nepotreban trošak, iako takvu predodžbu svakodnevno demantira vrijeme sve veće neizvjesnosti u kojem živimo – od klimatskih promjena, nedostatka radne snage do slabljenja mirovinskog sustava i inflacije, na koje ne možemo utjecati.
Upravo zato važno je razvijati financijsku pismenost, kako bismo bili sposobni koristiti znanja i vještine za učinkovito upravljanje vlastitim financijama, koje nam je danas itekako potrebno da bismo preživjeli u modernom društvu.