Putovati kroz Hrvatsku u prošlosti bilo je sve samo ne jednostavno i sigurno. Tijekom 18. stoljeća putovanje od Zagreba do drugih gradova moglo je trajati i nekoliko dana. Putovanje brzom kočijom ili diližansom od Zagreba do Beča trajalo je, primjerice, oko 30 sati neprekidne vožnje, a kraće rute, poput one do Varaždina, trajale su oko deset sati! Zbog toga je unapređenje infrastrukture bilo ključno, a pošta je pritom odigrala značajnu ulogu.

Poštanske priče

Da bi ubrzala promjene u svojem golemom carstvu, Marija Terezija 1756. uvodi novi mjerni sustav jedinstven za cijelu Austro-Ugarsku. Posebna mjerna jedinica je i poštanska milja, najveća mjerna jedinica u terezijanskome mjernom sustavu. Označavala je udaljenost među poštanskim postajama, a iznosila je 24.000 stopa, pri čemu je jedna stopa definirana na 29,6 centimetara.

Habsburška Monarhija uvela je reda i u promet, učinivši putovanja za ljude i robu jednostavnijim i sigurnijim. Lujzijana, jedna od najvažnijih onodobnih prometnica, koja je spajala unutrašnjost s obalom, bila je dugačka 134 kilometra (18 austrijskih poštanskih milja) te je povezivala Rijeku i Karlovac. Jedno od najpopularnijih konačišta na ruti bila je Čebuharova kuća, gdje su kočijaši mijenjali umorne konje, a u njoj je 1926. odsjeo čak i tad najznačajniji hrvatski političar Stjepan Radić.

No kočijama nisu putovali samo ljudi. Jeste li znali da je pošta bila među najvećim revolucionarima kad je posrijedi ubrzanje i podizanje kvalitete putovanja? Poštanske kočije ili diližanse bile su glavno sredstvo za prijevoz putnika i pošiljaka. Te velike kočije, obično s dva do tri odjeljka, vukli su konji, koji su se mijenjali na svakih nekoliko postaja, po čemu je poštanska milja dobila ime!

Diližanse se sele na tračnice

Prava revolucija putovanja počela je dolaskom željeznice. Prva pruga u Hrvatskoj otvorena je 24. travnja 1860. godine, kad je vlak stigao u međimursku Kotoribu. Prvi zagrebački kolodvor, Zapadni, otvoren je dvije godine poslije toga. Posao dostave pošte od zaprežnih kola polako preuzimaju parne lokomotive, a pošta se seli u posebne vagone.

Početkom gradnje željezničke mreže, sredinom 19. stoljeća, u svim većim željezničkim kolodvorima otvarali su se poštanski uredi za prikupljanje pošiljaka, koje su prevozili prugom do odredišta u posebnim vagonima. Zanimljivo je i kako je već tad postojala brza dostava. Bila je poznata kao ambulantna pošta, a od kondukterske se razlikovala po tome što je bila brža jer je vozila po glavnim prugama. S obzirom na to da je osoblje na putu provodilo i po nekoliko dana, poštanski vagoni bili su opremljeni za rad, ali i dulji boravak djelatnika.

U žargonu su se poštanski vagoni popularno nazivali "ambulancama" ili "najlon-vagonima" zbog specifičnih vibracija koje su se osjećale tijekom vožnje. Dok je vagon bio na peronu, bilo prije polaska vlaka ili na usputnom kolodvoru na kojem se vlak zaustavljao, svatko je mogao ubaciti pismovnu pošiljku u posebnu uložnicu. Osoblje vagona zatim bi tu pošiljku uključilo u odgovarajući zaključak.

Pošiljke su morale biti propisno frankirane, a preko poštanske marke stavljao se žig putujuće pošte. Ako frankiranje nije bilo pravilno ili je izostalo, osoblje bi na pošiljku stavljalo žig "T" i postupalo u skladu s tadašnjim pravilima.

U Hrvatskoj su se poštanski vagoni ovog tipa počeli koristiti šezdesetih godina prošlog stoljeća. No razvojem tehnologije i preusmjeravanjem prijevoza sa željeznice na cestovni promet završilo je posebno razdoblje zajedničke povijesti pošte i željeznice.

Usluga za moderno doba

U današnjem vremenu paketomati predstavljaju novu fazu u poštanskim uslugama. Automatski uređaji koji omogućuju slanje i primanje paketa 24 sata na dan postali su ključan alat za moderno društvo. Ovi uređaji omogućuju korisnicima da preuzmu ili pošalju pošiljke u bilo kojem trenutku, što im daje potpunu slobodu i fleksibilnost u upravljanju pošiljkama, baš kao što su to nekad činili korisnici poštanskih vagona. Paketomati donose efikasnost i jednostavnost, smanjujući potrebu za osobnim kontaktom i čekanjem u poštanskim uredima, a istodobno omogućuju bržu, modernu i automatiziranu dostavu koja odgovara potrebama današnjeg užurbanog života.

Paketomati su automatizirani uređaji koji omogućuju korisnicima primanje i slanje paketa 24 sata na dan sedam dana u tjednu. Korištenje paketomata je jednostavno: korisnik na dodirnom ekranu unosi potrebne podatke, poput veličine paketa i kontakt informacija, te nakon plaćanja karticom pohranjuje paket u otvoreni pretinac. Primatelj potom dobiva obavijest s kodom za preuzimanje paketa iz paketomata.

Paketomati Hrvatske pošte predstavljaju značajnu revoluciju u poštanskim uslugama, evoluirajući od tradicionalnih metoda dostave, poput zaprežnih kola i lokomotiva, do suvremenih automatiziranih sustava. Ova inovacija odražava prilagodbu poštanskih usluga na suvremene tehnologije i potrebe korisnika, čineći dostavu bržom, efikasnijom i prilagođenom individualnim zahtjevima.