Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj od kronične bubrežne bolesti boluje otprilike 300.000 ljudi. Također, procjenjuje se da se u istoj situaciji nalazi i svaki 10. Europljanin, a većina ljudi nije čak ni svjesna da je došlo do poremećaja rada i funkcije bubrega.

Upravo zato važno je istaknuti kako postoje koraci koje svatko od nas može poduzeti da bi sačuvao zdravlje bubrega, organa koji nose ulogu ‘’čistača’’ našeg organizma. Što trebamo poduzeti kako bismo spriječili, ili na vrijeme otkrili, pojavu kronične bubrežne bolesti, otkrivaju prof. prim. dr. sc. Lada Zibar, dr. med, nefrologinja u Zavodu za nefrologiju Kliničke bolnice Merkur, te Vanja Hmelik, dr. med. 

Bolest ne pokazuje jasne znakove

Otežavajuća okolnost u slučaju kroničnog oboljenja bubrega je to što je teško pravodobno reagirati samo na osnovi simptoma jer je pojava prvih jasnih simptoma znak da je bolest već vjerojatno uznapredovala. 

- Ova bolest većinom prolazi bez posebnih simptoma i znakova. To je ujedno sreća, jer bolesnici naoko zdravo žive, ali i nesreća, jer se bolest tijekom tog razdoblja ne liječi. Simptomi i znakovi uglavnom su nespecifični, poput umora, odnosno iscrpljenosti, nedostatka zraka, glavobolje, mučnine, povraćanja, nedostatka teka, a samo su malo više specifični pojava edema,  odnosno otoka lica, nogu i drugih dijelova tijela, zatim povišen krvni tlak, smetnje mokrenja i svrbež kože - ističe prof. prim. dr. sc. Zibar te dodaje kako su svi ovi simptomi i znakovi, osim hipertenzije, tipičniji za već uznapredovale stupnjeve bubrežne bolesti.

- Hipertenzija može postojati neovisno te upravo dovesti do bubrežne bolesti, ali i obrnuto, bubrežna bolest može dovesti do hipertenzije. Pojava edema uz pjenušanje mokraće ozbiljan je znak da je potreban liječnički pregled. Osnovne pretrage krvi i mokraće učinit će obiteljski liječnik, uputiti na ultrazvuk bubrega i odlučiti o potrebi za nefrološkim pregledom - objašnjava specijalistica.

Glavni uzroci bubrežnih bolesti

Prema rezultatima Registra nadomještanja bubrežne funkcije, koji vodi Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, arterijska hipertenzija (povišen krvni tlak) i šećerna bolest vodeći su uzroci kronične bubrežne bolesti, a taj se udio povećava.

- Ove dvije bolesti uzrok su zatajivanja bubrega kod gotovo polovice svih bolesnika u našoj zemlji. Zbog toga je važno preventivno mjeriti krvni tlak i šećer u krvi - istaknula je nefrologinja te dodala kako je u slučaju postojanja tih bolesti ključna dobra regulacija krvnog tlaka i dobra regulacija šećera u krvi, a to znači da je potrebno pridržavati se liječničkih uputa, uzimati lijekove i kontrolirati se kako bi se smanjio rizik za ovu bolest i njeno napredovanje.

Doktor Hmelik pritom ističe kako je u ovom slučaju pozitivna okolnost ta da se bolesnici koji boluju od šećerne bolesti i visokoga krvnog tlaka u pravilu redovito kontroliraju, pa se tako i kronična bubrežna bolest može pravodobno dijagnosticirati.

- Čak i u skupini ljudi koji ne boluju ili ne znaju da boluju od kroničnih nezaraznih bolesti imamo vrlo dobar obuhvat periodičnih laboratorijskih kontrola u okviru sve prisutnijih sistematskih pregleda ili preventivnih laboratorijskih kontrola kod izabranih liječnika - kaže doktor Hmelik.

Inovativni alati za rano otkrivanje 

Kako bi se bubrežne bolesti pravodobno dijagnosticirale, danas je u Hrvatskoj prisutan ‘’Program ranog otkrivanja i zbrinjavanja bolesnika s kroničnom bubrežnom bolešću’’, kao rezultat suradnje Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju (HDNDT) i Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM). 

- Riječ je o inovativnom, interaktivnom, digitalnom alatu koji je implementiran u više od 2000 ordinacija liječnika obiteljske medicine na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Namijenjen je za rano otkrivanje, evidenciju i praćenje bolesnika s kroničnom bubrežnom bolešću kako bi se adekvatno liječili, sprečavale komplikacije i usporilo napredovanje bolesti - objašnjava doktor Hmelik te dodaje kako je ovaj program postao dragocjen alat u ostvarenju tih ciljeva. 

- Zato je danas rijedak slučaj da bolesnik razvije simptome kronične bubrežne bolesti prije nego što bi znao za taj problem - ističe liječnik.

Važno je srušiti zablude

No da bi ljudi postali svjesni važnosti pravodobnog pregleda, bitno je ukloniti mnoge zablude o ovoj bolesti, poput one da do poremećaja bubrežne funkcije uglavnom dolazi kod starijih pacijenata. 

- Propadanje bubrežne funkcije bolesnici često povezuju samo sa starenjem i zanemaruju činjenicu da je u podlozi najčešće postojeća šećerna bolest, hipertenzija ili debljina. Isto tako, zabluda je da je kronična bubrežna bolest rijetka pojava. U razvijenim zemljama, u koje spada i Hrvatska, prevalencija kronične bubrežne bolesti u općoj populaciji kreće se između 10 i 15 posto - ističe doktor Hmelik.

Dodaje i kako je možda najčešća i najopasnija zabluda ta da kroničnu bubrežnu bolest u fazama bolesti, kad još nisu prisutni simptomi, zapravo nije potrebno liječiti.

- Zbog tih zabluda dio bolesnika ne shvaća dovoljno ozbiljno postavljenu dijagnozu kronične bubrežne bolesti i zanemaruje naše preporuke za promjenom životnog stila i navika, kao i preporuke lijekova koje bi radi toga trebali uzimati ili izbjegavati - objašnjava doktor.

Prevencija je zadaća i liječnika i pacijenta

U prevenciji ove bolesti, ali i mnogih drugih, vrlo je važno osvijestiti ulogu koju faktori poput prehrane, tjelovježbe i odlaska na pregled imaju na cjelokupni ishod. Pritom mjere prevencije trebaju postojati na razini zdravstvenog sustava i na razini pojedinca.

- Primarna zadaća edukacije stanovništva u svrhu prevencije kroničnih nezaraznih bolesti je na Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, koji bi trebao osmisliti i provoditi kvalitetne ciljane javnozdravstvene kampanje, počevši već od (pred)školskog uzrasta - ističe doktor Hmelik te navodi kako obiteljski liječnici u okviru svojih preventivnih panela i pregleda također rade na edukaciji pacijenata, no zbog posvemašnje preopterećenosti brojem dnevnih kontakata s pacijentima i administrativne preopterećenosti ostaje im sve manje vremena za preventivu.

Zato je važna i prevencija koju provode pojedinci, koji već i odabirom zdravijeg životnog stila mogu učiniti mnogo za svoje zdravlje. Važno je napomenuti, također, da osobe koje u obitelji imaju bubrežnu bolest, trebali bi provjeriti svoje bubrege.

- Prevencija bubrežne bolesti sastoji se u redovitim pregledima i dobroj regulaciji postojećih bolesti. S druge strane, svi mi svojim ponašanjem i zdravim životnim stilom možemo spriječiti ili odgoditi bubrežnu bolest. Preporuke se ne odnose samo na bubrežnu bolest nego i na hipertenziju, dijabetes, općenito krvožilnu bolest te debljinu - poručuje nefrologinja Zibar te dodaje kako bismo svi trebali voditi računa o tome da jedemo umjereno i zdravije. 

Od faktora koji čine zdrav životni stil navodi mediteransku prehranu, dovoljan unos tekućine, dovoljno tjelovježbe i spavanja te odazivanje na pozive za probir na zloćudne bolesti i sistematske preglede. S druge strane, potrebno je izbjegavati pušenje i alkoholna pića te uzimanje lijekova protiv bolova na svoju ruku jer su mnogi od njih štetni za bubrege. 

- Premda zvuči jednostavno, svi znamo da je to sve prilično teško. Zato je važno stalno ponavljati takve preporuke u medijima te biti podrška i uzor jedni drugima - ističe prof. dr. sc. Zibar te poziva sve čitatelje da se pridruže ovogodišnjoj kampanji Svjetskog dana bubrega, koja se provodi pod nazivom ‘’JESU LI TVOJI  BUBREZI OK? Otkrij bolest rano - zaštiti zdravlje svojih bubrega!”.