Naš veliki znanstvenik i futurolog Korado Korlević često ističe kako današnje škole pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Ovisimo o znanosti, tehnologiji i medicini, a radimo sve da nam djeca to ne razumiju.

Da situacija ne ide u dobrom smjeru, pokazuje i PISA istraživanje, najveće svjetsko testiranje znanja i vještina učenika, na kojem su učenici iz Hrvatske u području kreativnog mišljenja ostvarili rezultat od 30 bodova od 60 mogućih, što je lošije od prosjeka zemalja OECD-a, koji iznosi 33 boda. To nam je priskrbilo 27. mjesto u poretku od 64 zemlje i ekonomije. 

Kreativnost je, uz kritičko razmišljanje, komuniciranje i suradnju, prepoznata kao jedna od četiri ključne vještine učenja u 21. stoljeću (engl. 4C: critical thinking, creative thinking, communication, cooperation). Ove vještine pomažu učenicima u učenju te su preduvjet za uspjeh u školi i izvan nje.

U razgovoru sa stručnim sugovornikom, magistrom psihologije Igorom Čerenšekom odgovaramo na pitanje kako osposobiti djecu za budućnost. On velik dio rješenja pronalazi u razvoju kritičkog razmišljanja od najranije dobi.

Vještina koja postaje sve važnija

O kritičkom razmišljanju sigurno ste već više puta slušali, ali znate li što ono zapravo znači? 

Stručnim rječnikom, objašnjava Čerenšek, kritičko je razmišljanje mentalni proces analize, evaluacije i interpretacije informacija iz okoline s ciljem donošenja razumnih zaključaka i rješavanja problema. Ono uključuje sposobnost postavljanja pitanja, prepoznavanja pretpostavki, preispitivanja dokaza, razmatranja različitih perspektiva i donošenja "objektivnih" odluka.

- Ono je oduvijek bilo važno, ali sa svakim novim desetljećem postaje sve važnije i važnije, s obzirom na sve brojnije izvore informacija kojima bivamo izloženi. Bez kritičkog razmišljanja djeca, ali i odrasli, usvajaju nove informacije relativno usputno i pohranjuju ih u svoje pamćenje bez preispitivanja, kao da su istinite. Samim tim procesom oblikujemo svoja vjerovanja, uvjerenja, vrijednosti i mišljenja koja nam mogu naštetiti u budućnosti i formirati nas u ljude kakvi možda ne bismo bili da smo kritički obrađivali informacije - ističe naš stručni sugovornik.

Djeca pamte 10% pročitanog 

Čerenšek tvrdi kako kritičko razmišljanje može značajno pomoći djeci da budu uspješnija jer ih potiče na samostalno razmišljanje, donošenje razumnih odluka te suočavanje s izazovima na učinkovitiji način.

- Razvoj kreativnosti, inovativnosti, samopouzdanja te boljeg akademskog uspjeha samo su neke od potencijalnih koristi za mlade. Nažalost, obrazovni sustav nije pretjerano usmjeren na razvoj kritičkog mišljenja nego samo na usvajanje određenoga gradiva, što djecu čini manje spremnom na svijet u kojem jesu i na onaj koji dolazi - objašnjava sugovornik.

Premda je usvajanje gradiva čitanjem, promatranjem i slušanjem važno, ono ne bi trebalo biti jedina metoda podučavanja/učenja. Naime, prema istraživanju Edgara Dalea, američkog pedagoga iz 19. stoljeća koji je utemeljio paradigmu učenja, otkriveno je da djeca pamte tek 10% pročitanog materijala. Ako učitelj govori učenicima što da rade i ako oni slušaju, zadržat će do 20%. Taj će se postotak povećati na 30 ako se informacije prezentiraju u obliku fotografija i filmova. Uz razgovor, djeca uspiju zadržati do 70% informacija, a dodatno uključivanje učenika u poučavanje drugih i izvođenje praktičnog rada pomaže im da zadrže čak 90% informacija. Posljednje dvije metode ujedno su one uz čiju pomoć djeca razvijaju kritičko razmišljanje.

Što roditelji mogu učiniti?

A kad škola "zašteka", roditelji bi trebali biti spremni "uskočiti". Kako govori naš stručni sugovornik, prakticiranjem aktivnosti kao što su rješavanje problema putem igre, postavljanje pitanja, poticanje rasprava i tako dalje roditelji mogu podučiti djecu kako koristiti kritičko mišljenje u svakodnevnom životu, što će ih pripremiti za budući uspjeh, bilo u školi ili poslije u karijeri.

- Općenito, razumijevanje znanosti, osnovnih znanstvenih pravila te korištenje znanja u praktične svrhe mogu biti od velike koristi za dijete, a igre i igračke kao što su CircuitMess STEM edukativni setovi svojom nenametljivošću i suptilnošću potiču to na sjajan način jer ne podsjećaju djecu na svakodnevnu školsku edukaciju - govori Čerenšek.

U takvoj igri djeca uče razmišljati "izvan okvira", eksperimentirati s različitim strategijama i preispitivati svoja rješenja. CircuitMess STEM dječje igračke uče djecu da prate upute, ali uz dozu razumijevanja procesa, a ne samo da odrađuju zadatke. CircuitMess donosi nov pristup učenju i stvaranju putem tehnologije, omogućavajući djeci da istraže i razvijaju svoj potencijal u svijetu STEM-a.

- Povrh toga osjećaj postignuća nakon, primjerice, sklopljenog robota potiče djecu da i dalje koriste te igračke i nastave slične aktivnosti. Odlično je i to što nagrade u takvoj igri, za razliku od uobičajenih igrica na mobitelima, nisu instantne. To ih dodatno priprema za život, u kojem instant uspjesi i dalje ne postoje, bez obzira na tehnološki napredak - zaključuje naš sugovornik.