Nakon svjedočenja zviždača o korupciji u zdravstvu: 'Ugroženi su i pacijenti, ovo mora prestati'

Jezivo. Strašno. Udarac na povjerenje. Moramo uvesti bolje kontrole, prekršitelji moraju biti sankcionirani. Dio je to reakcija na ekskluzivni razgovor koji su objavila 24sata sa zviždačem i liječnikom Gordanom Čustovićem. Čustović je 20 godina radio za međunarodnu korporaciju Janssen koja posluje u sklopu farmaceutskog diva Johnson&Johnson. Prijavio je kako se u Hrvatskoj kupovala naklonost liječnika da prepisuju njihove skupe lijekove, kako su nezakonito prikupljali podatke o pacijentima i njihovim terapijama, kako je tvrtka čak umjesto liječnika pisala mišljenja da se njihov lijek uvrsti na listu koju plaćaju porezni obveznici. Nakon njegove prijave unutar tvrtke provedena je velika istraga, menadžment je smijenjen, ali je otkaz dobio i on. Pučka pravobraniteljica je utvrdila da je otkaz dobio iz osvete, a Uskok provodi izvide.

ISPOVIJEST ZVIŽDAČA EKSKLUZIVNO 'Davali smo mito doktorima da prepišu naš lijek. Sve sam prijavio i dobio otkaz'

Iz njegova svjedočenja je jasno da postoji golema siva zona i ustaljena koruptivna praska prema dijelu liječnika koji su na poziciji i imaju moć. Ono što zgraža je da su predstavnici tvrtke zbog toga mogli doći i do osobnih podataka pacijenata te su znali koliko kojeg lijeka je prepisano za kojeg pacijenta po kojem liječniku. Ako je liječnik prepisivao konkurentski lijek, tako su mogli doći do njega ili je, po svjedočenju Čustovića, njegova direktorica zvala šefa onkologije da svojim podređenima naredi propisivanje njihova lijeka. Janssen je unutar Johnson&Johnsona zadužen za proizvodnju skupih lijekova za nišu područja - od onkologije, preko kožnih bolesti, pa do psihijatrije.

Hrvatsku je prije 13 godina potresla afera Farmal, odnosno Uskok je akciju nazvao Hipokrat. U njoj je, s vodstvom tvrtke Farmal, optuženo i još 360 liječnika koji su dobivali novac ili darove u zamjenu za prepisivanje lijekova tog proizvođača. Uglavnom je bila riječ o obiteljskim liječnicima koji su priznali krivnju i nagodili se, dok je u slučaju Janssena riječ o specijalistima i uglednicima u svom području medicine. One koje su im bili potrebni Janssen je plaćao od 1000 do 1500 eura da održe predavanje od sat vremena, što je bio svojevrsni paravan za korupciju. Također su i preko donacija stručnim društvima slali točno određene liječnike na predavanja i seminare kako bi kupili njihovu naklonost u prepisivanju lijekova.

Čustović je poručio da želi svojim istupom promijeniti stvari i predlaže registar u kojemu bi se moglo vidjeti koliko je točno koji liječnik dobio novca od koje tvrtke, ali i koliko je njihovih lijekova prepisao naspram drugih. Koliko smo daleko od takve prakse svjedoči da smo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pitali koliko su novca isplatili Janssenu za njihove lijekove. Oni nemaju ni taj podatak.

- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ne plaća izravno farmaceutskim tvrtkama, nego plaća ljekarnama. Lijekove plaćaju ili ljekarne ili bolnice. HZZO ima podatke o potrošnji pojedinih lijekova na recept - odgovorili su nam.

Nema takvo nešto ni agencija za lijekove HALMED. Prema podacima za 2023., koji su zasad jedini dostupni, Johnson&Johnson je u Hrvatskoj imao prihod od oko 58 milijuna eura, ali nije izdvojeno niti se može vidjeti koliko je od toga došlo preko Janssena. Kad je Čustović radio kod njih, prihodi Janssena su bili oko 45 milijuna kuna, uglavnom od države.

HZZO i Ministarstvo nisu se očitovali o novoj aferi, ali jesu udruge za zaštitu pacijenata, liječnička udruga i predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Ivana Kekin (Možemo!). Kekin kaže da je Čustovićev istup iznimno važan kako bi se promijenila regulativa jer i među liječnicima svi znaju da neki od njih profitiraju od farmaceutskih tvrtki.

- Ovo je samo dokaz da nam treba puna transparentnost koja namjerno nije uvedena. Moramo sve imati jasno i bjelodano jer je u najblažem slučaju često riječ o sukobu interesa. U Francuskoj se javno zna je li neki liječnik dobio od farmaceutskih tvrtki nešto kroz predavanja, seminare, putove na kongrese... Pitala sam i bivšega ministra kako neki liječnici usred radnog vremena mogu održavati predavanja koja plaća farmaceutska tvrtka i na kojima se redom hvali taj lijek, ali nisam dobila odgovor. Da nešto ne štima, jasno je da smo kao država zadnjih godina tri puta povećali izdvajanje za onkološke lijekove, a preživljavanje nije poraslo. Istodobno upravo onkološka liječnička društva dobivaju najviše novca od farmaceutskih tvrtki, a njihovi šefovi pišu mišljenja koja plaćaju te tvrtke kako bi se lijek uvrstio na listu HZZO-a. Pa to je barem jasni sukob interesa - kaže Kekin.

Praksu prikupljanja podataka o pacijentima smatra "jezivom". I ona se kao liječnica susreće s najbenignijim oblikom da predstavnici tvrtki dolaze u radno vrijeme te traže liječnike da im prezentiraju svoj lijek i raspituju se prepisuju li ga.

- To je već etično sporno dok pacijenti čekaju, ali je najbenignije. Oni šefovi koji imaju utjecaj puno više profitiraju. Bolnička hijerarhija je kao vojna, a u HDZ-ovu sustavu je poslušnost najvažnija za napredovanje. Zato me ne čudi svjedočanstvo da su iz tvrtke zvali šefa odjela kad je udio njihova lijeka pao - kaže Kekin, koja ističe da se u Hrvatskoj prepisuje jako malo generičkih lijekova upravo zbog interesa farmaceutskih kompanija koje imaju originalni lijek.

Jasna Karačić Zanetti, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu prava pacijenata, komentirala je aferu 24sata o davanju mita od strane farmaceutske kompanije Janssen liječnicima kako bi prepisivali njihov lijek.

- Ovo je ozbiljan udarac povjerenju u hrvatski zdravstveni sustav, a već smo, nažalost, svjedočili tome prije nekoliko godina te smo sigurni da u javnost dospije samo mali dio tih afera. To nije samo pitanje profesionalne etike, nego i ozbiljna povreda prava pacijenata. Kad financijski interesi utječu na odluke o liječenju, pacijenti više nisu sigurni da im se propisuje terapija koja je u njihovu najboljem interesu. Time se urušava povjerenje u zdravstveni sustav, a pacijenti postaju žrtve komercijalnih manipulacija - smatra Karačić Zanetti.

U razgovoru za 24sata istaknula je kako ovakve prakse zahtijevaju hitnu i detaljnu istragu, ali i preventivne mjere kako bi se osiguralo da se više ne ponove. Nužno je, tvrdi, uvesti strože mehanizme kontrole, javnu evidenciju financijskih odnosa između liječnika i farmaceutske industrije te pojačati neovisni nadzor nad procesima donošenja terapijskih odluka.

- Pacijenti imaju pravo na zdravstvenu zaštitu koja se temelji na medicinskoj etici, znanstvenim dokazima i dobrobiti pacijenta, a ne na financijskim interesima pojedinaca ili korporacija. Ovakve prakse ugrožavaju transparentnost, narušavaju profesionalni integritet i mogu imati ozbiljne posljedice na zdravlje ljudi. Ključno je provesti temeljitu istragu, sankcionirati odgovorne i osigurati mehanizme koji će spriječiti ovakve zloupotrebe u budućnosti. Povjerenje javnosti može se vratiti samo kroz strogu regulaciju, jačanje etičkih standarda i osiguravanje potpune neovisnosti liječnika u donošenju odluka o liječenju pacijenata - rekla nam je Karačić Zanetti.

Odgovorni moraju, tvrdi, snositi posljedice, kako liječnici koji su primili mito, tako i farmaceutske kompanije koje su takvu praksu poticale.

- Uvođenje oštrijih sankcija i jačanje etičkih kodeksa moglo bi biti prvi korak u vraćanju povjerenja pacijenata. Pacijenti imaju pravo znati da se njihovo liječenje temelji isključivo na medicinskim smjernicama, a ne na financijskim interesima trećih strana. Tako da naglašavam važnost jačanja regulative i mehanizama zaštite kako bi svaka osoba mogla imati pristup nepristranoj, etičkoj i stručnoj zdravstvenoj zaštiti - rekla nam je Karačić Zanetti.

Hrvatska udruga bolničkih liječnika ističe i da je nedopustivo da su se davali podaci o terapiji pacijenata, traži sankcije konkretnih osoba, ali ističu da je liječnicima potrebna edukacija uz pridržavanje najviših etičkih standarda.

- Ja sam za to da se svaki kriminal koji se utvrdi obavezno sankcionira. Zna se točno što je sukladno pravnim i moralnim načelima u medicini. Liječnik mora biti etičan, mora nadograđivati svoje znanje i mora se educirati jer medicina napreduje. Onkologija i hematologija su znanosti koje su jako napredovale. Pojavio se niz novih pametnih lijekova, Janssen je inače kvalitetan i ima dobre lijekove, ali za tržišne utakmice postoji zakon, postoje legalne promocije i studije u kojima se vide benefiti novih lijekova. Tako su, primjerice, pronađeni benefiti lijekova koji su bili za dijabetes, pa se kasnije uspostavilo da imaju benefite za srce. Važno je da se liječnici stalno educiraju jer se puno stvari stvari zaboravlja i zato su važna predavanja za liječnike, ali je jako loše da se predavanja lažiraju, da se organiziraju fiktivna predavanja, da primjerice samo jedna osoba predaje. Kad se određeni broj liječnika stalno ponavljaju kao predavači, onda to iskače iz okvira i takve su stvari za reviziju - rekla je u razgovoru za 24sata dr. Ivana Šmit, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL).

Očigledno, kaže, postoji lov u mutnom, no ističe kako ne treba prozivati sve liječnike, nego da treba napraviti distinkciju između kriminala i ljudi koji se educiraju legalno i legitimno, što je, zaključuje, pozitivna stvar.

- Ako je bilo krivolova i kriminala, to treba sankcionirati, no ne treba stavljati ljagu na cijelu struku, nego sankcionirati kriminalce. Trebamo znati da ni jedna struka, počevši od pravosuđa, policije, pa tako i zdravstva nije abolirana od kriminala. Postoji Zakon o GDPR-u i moram naglasiti kako je strašno da se kršio taj zakon i da su se slali podaci pacijenata. Ako je netko inkriminirao liječničku edukaciju, to nije dobro - zaključuje dr. Šmit.

Razna plaćanja farmaceutskih tvrtki liječnicima za održavanje predavanja, odlazak na edukaciju i kongrese najčešće se pravda ulaganjem u znanje. Formalno, liječnici potpisuju i ugovore da to ne znači da će prepisivati njihov lijek. Zato se važno prisjetiti i kako se branio Dražen Dedi, bivši šef uprave Farmala, koji je prije tri godine nepravomoćno osuđen. Kako je tad prenio Jutarnji list, Dedi je pred sudom rekao da liječnici ne mogu biti potkupljeni jer nisu službene osobe. Ali je jasno opisao i zašto tvrtke plaćaju liječnike, samo što to on nije smatrao razlogom za bilo kakvu kaznenu odgovornost.

- Potpuno je neživotno i nelogično da se pod korist u smislu kaznenog zakona u odnosu liječnika i farmaceutske tvrtke ima smatrati svaki odnos koji podrazumijeva neki oblik razmjene, kao da postoje farmaceutske tvrtke koje plaćaju liječnicima kongrese i vrše druge oblike prijenosa vrijednosti prema zdravstvenim djelatnicima iz, ne znam ni sam kako to nazvati, humanih razloga ili bez razloga. Naprosto je neživotno i nelogično da neka farmaceutska tvrtka potroši na kongrese nekoliko milijuna kuna, a da pritom ne očekuje neki oblik razmjene - rekao je na suđenju Dedi.

Ta obrana mu nije prihvaćena. Čustovićevom prijavom se sad otvorila nova afera, ali treba podsjetiti da je i Pfizer u SAD-u prije 13 godina platio kaznu zbog korupcije u Hrvatskoj, a da DORH nikad nije raspetljao slučaj. Čustović je sva svoja saznanja prenio Uskoku još prije više od dvije godine.