Učenici 200 strukovnih srednjih škola predstavili su se na već tradicionalnom velikom natjecanju "World Skills Croatia"
Medicinske sestre žele raditi u hitnoj, a vrlo traženi su - pekari
Tri dana natjecanja, 200 strukovnih škola, 59 disciplina, 370 najboljih učenika - bio je to ovogodišnji "World Skills Croatia", međunarodno natjecanje učenika strukovnih škola. Više od 12.000 posjetitelja prošli je tjedan na Zagrebačkom velesajmu došlo vidjeti najrazličitije discipline u brojnim zanimanjima za koja se školuje 70 posto hrvatskih srednjoškolaca.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...

- Ove godine tema nam je Italija, natječemo se u četiri modula. U prvom su se radile ciabattine, drugi dan focaccia i piškote, a danas je četvrti modul, tiramisu - tumače nam članovi prosudbenog povjerenstva u disciplini pekarstvo, Džoni Marinčić i Ksenija Brgles Šikić, nastavnici stručnih grupa predmeta Prehrambeno-tehnološke škola Zagreb.

Pekari su traženi
Uz njihove učenike, natjecali su se i budući mladi pekari i pekarice iz Slavonskog Broda, Zadra, Vinkovaca, Varaždina i Kaštel-Štafilića.
- Jako smo zadovoljni, nijanse će presuditi. Drago nam je da to zanimanje opet oživljava. Pripremamo se za modularnu nastavu gdje će se spojiti zanimanje pekara-slastičara - kaže Džoni Marinčić dodajući kako je trogodišnje zanimanje pekara traženo, posla ima, posebno u velikim tvrtkama s centraliziranom pripremom.
No kod učenika, nažalost, često nema motivacije da nastave raditi u pekarstvu. Osim toga, to je fizički zahtjevan posao.

Mlade natjecateljice i natjecatelji pažljivo natapaju piškote, koje su sami pripremili dan ranije, u kavu i slažu ih sa šlagom. O pobjednici/pobjedniku presudit će preciznost izrade, pogođeni omjeri i izgled zadatka. Sve podsjeća na superpopularnu britansku TV emisiju "Tri, dva, jedan, kuhaj", koju vole i naši gledatelji. S jednom malom razlikom. Tamo peku amateri, a ovi mladi ljudi nakon tri godine školovanja imat će struku u rukama.
'U serijama je svašta krivo'
Je li i njihov posao poput onoga u serijama, pitali smo maturante Škole za medicinske sestre Mlinarska u Zagrebu.
- Često užasno pogrešno rade postupke, primjerice EKG je polijepljen po ruci, stave kanilu, a uopće nije uvedena u žilu, što nema smisla. Kad smo malo naučili što se i kako radi, postalo je zabavno gledati kakve pogreške rade - kažu nam Dorijan, Marcela, Lana i Ivan.
Oni su se natjecali u postupcima poput mijenjanja gaze oko traheostome, postupka s unesrećenim od srčanog infarkta.

Smjene po 12 sati, vikendi, noćne...
- Posla ima, medicinskih sestara svugdje treba. Najčešće poslije škole počinjemo raditi u bolnicama, hitna je jako popularna među našom generacijom. No jako nas puno ide i na faks. Većina upisuje izvanredni studij, pa radimo i studiramo paralelno - govori nam Dorijan.
Dok Ivan i Marcela pokazuju postupak s onesviještenom osobom, zadivljeno ih gledaju učenice osmog razreda koje će vrlo brzo i same upisivati srednju. Bile su oduševljene dok nisu čule da smjene medicinskih sestara traju i po 12 sati. Ipak je to posao koji zahtijeva jako puno - rade se dežurstva, blagdani, vikendi...
- Moraš biti posvećen i fokusiran. No mislim da većina nas zasad ne planira ići van. Čuli smo da plaće nisu najbolje, ali ekstra se plaćaju nedjelje, noćne smjene, posebno ako idemo na faks - zaključuju naši mladi sugovornici.
'Bit ću časnica na brodu'
Među najboljim učenicima svoje Pomorske škole u Bakru je i Tara Ivanović. Ona i njezine kolege na "World Skills Croatia" natjecali su se u pomorskoj nautici, radu na kartama, simulatorima i stabilnosti broda. Sve to zahtijeva jako puno tehnoloških znanja, STEM-a, snalažljivosti, discipline i fokusa. Tara kaže kako posao časnika na brodu odavno više nije tradicionalno muško zanimanje.

- U školi su dva smjera, brodostrojari i nautičari, po dva razreda po 20 učenika. U školi nas ima 20-ak cura, u mom razredu pet. Idem na Pomorski faks u Rijeci, zanimalo me oduvijek i s mora sam - kaže nam ova maturantica.
U njihovoj je školi i jako mnogo učenika iz cijele Hrvatske. Pitamo je boji li se života na moru.
- Ne. Kao kadeti, kad tek počinjemo raditi, možemo odraditi šest mjeseci obalne plovidbe na Jadroliniji, a šest mjeseci na strancu ili po godinu dana vani. Poslije su ugovori tri mjeseca na brodu, tri mjeseca doma. Nije to više tako zahtjevno kao prije - ističe ona.

Tara ove godine završava srednju školu, a učenike koji ovoga ljeta upisuju strukovne škole očekuju velike promjene. U škole se uvodi modularna nastava, oko koje je ovih dana bilo izrazito velikih razmirica u sustavu. Dapače, modularna nastava o kojoj smo već više puta pisali jedan je od razloga i štrajka koji je trajao posljednja tri tjedna.
'Reforma nije dobro pripremljena'
Sindikati su tražili da se modularna nastava odgodi za godinu dana tvrdeći kako nije dobro pripremljena na terenu, kako nastavnici i dalje uglavnom ne znaju kako će to izgledati, kako će slaganje nastave po modulima smanjiti općeobrazovne predmete, a dio nastavnika se boji i da će izgubiti posao.
Podsjetimo, modularna nastava podrazumijeva predmete spojene u module, gdje se, primjerice, uz neki strukovni predmet paralelno uči i fizika/biologija/kemija, primijenjeno prema onom što im treba. Pojačane su satnice matematike i hrvatskog, no strani jezik je smanjen, odnosno uveden u module. Nastava se temelji na projektnim zadacima, na tome da učenici više rade samostalno i uče konkretne vještine prema preporukama poslodavaca.

Nastava usmjerena na učenike
Kakva su njihova iskustva, razgovarali smo s Andrejem Kristekom, ravnateljem Ugostiteljsko-turističke škole u Osijeku, koja je u eksperimentu. Kristek je i dio velikog tima koji provodi reformu.
- Godinu i pol provodimo eksperimentalni kurikul za slastičara. Svi nastavnici rade svoj posao kao i dosad, ovo je samo malo drugačije od dosadašnjeg rada. Nastava je orijentirana prema učenicima i onome što će im trebati kad izađu na tržište rada. Naglasak se stavlja na struku. Poslodavci su te kompetencije prepoznali i traže ih od učenika. Suštinski, naglasak je da su učenici spremniji i imaju užu specijalizaciju. Naša djeca uživaju, rade, susreću se sa svim onim stvarima s kojima će se susresti u poslu. I nastavnici struke i nastavnici općih predmeta su se navikli i imaju dovoljno satnice - rekao nam je Kristek.