Simptomi koji mogu ukazivati na bolest, a i ne moraju: Titranje oka, šum u ušima...

Kad osjetimo da nešto nije u redu s našim tijelom, obično pretpostavimo da postoji konkretan fizički uzrok i skloni smo zatražiti od liječnika da nas pošalje na pretrage, koje ponekad ne pokažu nikakve promjene niti dobijemo objašnjenje za ono što nam se događa.

POGLEDAJTE VIDEO: Evo što treba znati o migreni

Pokretanje videa...

17:29

Prvu migrenu imala je sa samo sedam godina, a one su se samo nastavile. Sedam do osam dana mjesečno imam migrenu, no to ne znači da sam ostale dane dobro, rekla je Jelena. | Video: 24sata/pixsell

Na primjer, ako osjetimo 'preskakanje srca', odnosno nepravilno lupanje srca, koje se nerijetko osjeća u grlu, odnosno žili ispod vrata, posumnjat ćemo na probleme sa srcem. Ako se javi proljev, najčešće pomislimo na crijevnu ili želučanu virozu, odnosno trovanje hranom. Titranje oka često povezujemo s konjunktivitisom, ili stresom, a šum u uhu s poremećajima u zvukovodu. No, ponekad mjesecima možemo osjećati neke od tih simptoma, uz osjećaj  kroničnog umora, česte glavobolje i vrtoglavice i povremeni osjećaj nedostatka zraka, a da to ne uspijemo povezati s određenim uzrokom, čak ni nakon niza pretraga na koje nas pošalje liječnik. 

Titranje oka može biti bezazleno, ali i upućivati na konjuktivitis

Možda vam se čini da bi jedino dr. House mogao otkriti pravu dijagnozu - jer nešto sigurno jest! - no, neki simptomi ponekad se jednostavno mogu pripisati fenomenu koji je poznat kao 'medicinski neobjašnjiv uzrok' (eng. Medically Unexplained Symptoms - MUS). Prema stručnjacima britanskog javnog zdravstvenog sustava (NHS), to stanje čak i nije rijetko. Pritom činjenica da se ne može pronaći konkretan uzrok za simptome koje osjećate ne mora značiti da vam nije ništa, kao ni da vam nema pomoći, no ključ je u razumijevanju složene interakcije uma i tijela, kažu stručnjaci. Dakle, uzrok ne mora nužno biti ozbiljna bolest, nego činjenica da naše svakodnevne misli, osjećaji i situacije u kojima se nalazimo mogu izazvati određenu tjelesnu reakciju.

Istraživanja su odavno potvrdila da to kako se osjećamo, o čemu razmišljamo i što proživljavamo bitno utječe na to kako se osjećamo.  Na primjer, kad se zbog nečega osjećamo neugodno,  pocrvenjet ćemo, vjerojatno će nam porasti temperatura, promijenit će se glas i reakcije nam postaju nagle. Kad smo zbog nečega uzbuđeni, osjetit ćemo 'nervozu' u želucu, što u neugodnim situacijama može završiti i probavnim smetnjama, zatvorom ili proljevima. Kad smo uzrujani, možemo osjetiti knedlu u grlu, ili preskakanje srca, što također često povezujemo sa zdravljem srca, dok panični napad izaziva osjećaj nedostatka zraka. Uz druge simptome, to često možemo doživjeti kao predinfarktno stanje, što EKG ne mora prepoznati kao takvo.  

Bol i ukočenost u vratu mogu biti povezani s dugotrajnim sjedenjem za računalom, ali i promjenama zdravlja krvnih žila 

Postoji niz simptoma koji se mogu povezati sa stresom, kojeg čak i ne moramo biti svjesni. Na primjer, glavobolja i napetost u mišićima mogu biti povezani i s vrtoglavicama, odnosno trncima u nekim dijelovima tijela, što može pokrenuti sumnju na neurološke probleme. No, često  može biti povezano i s pojačanim opterećenjem zbog važnog projekta na poslu, ili zbog obiteljskih svađa i problema i proći će kad riješimo uzrok. Na koncu, neki od tih simptoma mogu biti povezani i s predugim sjedenjem u istom položaju za računalom, pa obično prolaze kad obratimo pažnju na to da češće trebamo ustati i razgibati tijelo, ili kad u svakodnevni raspored uvrstimo vježbanje, vrtlarenje ili neku drugu aktivnost koja doprinosi vježbanju mišića kralježnice. Ipak, glavobolja, vrtoglavice i trnci u udovima mogu biti povezani s neurološkim i krvožilnim problemima, pa to ne bismo smjeli zanemarivati. 

Titranje oka

Titranje oka - što se stručno naziva blefarospazam ili miokimija - često izaziva zabrinutost za zdravlje očiju. No, najčešći uzrok su suhe oči, obično uslijed dugotrajnog gledanja u ekran u kojem je glava u nepravilnom položaju u odnosu na ekran, pa ne trepćemo dovoljno i oko se ne vlaži koliko je potrebno. Uzrok može biti i umor,  odnosno nedostatak sna, kao i pretjerani unos kofeina (koji aktivira živce), pa i stres zbog brige oko toga što nam se događa s očima, što može izazvati jačanje simptoma. S druge strane, to može biti povezano i s nadraženošću rožnice, pa i konjunktivitisom, pa ako potraje dulje vrijeme, porazgovarajte s liječnikom. 

Zujanje u uhu može biti vrlo neugodno

Šum u uhu

Šum u uhu, ili zujanje, kako to češće kolokvijalno zovemo, najčešće povezujemo s gubitkom sluha. Stručnjaci za sluh i slušna pomagala u Bontechu, ističu da je subjektivni tinitus doista  povezan s nagluhošću, u čak 95 posto slučajeva, a česti uzrok je dugotrajna izloženost preglasnoj buci ili glazbi. No, među uzrocima mogu biti i različiti poremećaji krvožilnog i mišićnog sustava ušiju, glave i vrata, neke vrste lijekova, visoki krvni tlak (povezano s lošom cirkulacijom), nakupine voska u uhu, starenje, odnosno degenerativne promjene sitnih kostiju u ušima, kao i problemi sa štitnjačom. Među mogućim uzrocima su i migrene, pa čak i nezdrava prehrana, jer istraživanja pokazuju da prehrana bogata mastima, kolesterolom i šećerom šteti zdravlju uha i može dovesti do ove pojave. 

Gubitak težine

Gubitak težine također je jedan od simptoma koji nas mogu zabrinuti ako nismo na ciljanoj dijeti, odnosno ako nismo svjesno promijenili životne navike vezane uz prehranu i kretanje. Treba biti svjestan da to može biti povezano s pojačanim fizičkim naporom, s više ili manje osjećaja stresa, kao  primjerice kod preseljenja u novi stan, renoviranja stana, promjene posla ili bolesti i gubitka dragih osoba. S druge strane, to može biti simptom koji ukazuje na dijabetes, probleme sa štitnjačom, a ako je povezano s probavnim problemima, i na upalne bolesti crijeva. 

Opadanje kose

Opadanje kose može biti povezano samo s promjenom godišnjeg doba, odnosno kod nekih ljudi češće se javlja u proljeće ili na jesen. Može biti povezano i s nasljednim faktorom, odnosno sklonošću ćelavosti. No, taj simptom može biti povezan i s problemima vlasišta, pa i upućivati na neke ozbiljnije bolesti, poput bolesti štitnjače, alergije, vitiliga, različitih infekcija, dijabetesa,pa i metaboličkih i autoimunih bolesti. Gubitak kose može biti povezan i s primjenom nekih vrsta lijekova, posebno  antidepresiva, lijekova za sniženje masnoća u krvi te onih za smanjenje kiselosti želučanog sadržaja. Također, može upućivati na trovanje organizma nekim metalima. 

Slabi i ispucali nokti, promjena boje ili nagla zakrivljenost noktiju mogu upućivati na niz problema

Promjene na noktima

Promjene na noktima obično povezujemo s nutritivnim nedostacima prehrane, odnosno manjkom vitamina i minerala, što najčešće i jest uzrok. No, promjena boje noktiju, zadebljanje i listanje, odnosno lomljivost noktiju mogu biti povezani i s gljivicama, odnosno kožnim oboljenjima, poput psorijaze. Lomljivi nokti mogu ukazivati i na nepravilan rad gušterače, a promjena boje i na upalu štitnjače, pa čak i sinusitis. Jako udubljeni nokti mogu biti povezani s anemijom, ili Raynaudovim bolešću, dok neobična zakrivljenja koja se pojave naglo mogu ukazivati na bolesti pluća (rak pluća) ili srca, upalne bolesti crijeva, bolesti želuca, cirozu i neke druge bolesti. 

Oticanje nogu

Oticanje nogu najčešće povezujemo sa zadržavanjem tekućine u tijelu, ili dugotrajnim stajanjem ili sjedenjem u istom položaju. Češće je kod starijih osoba, kad se može povezati i s upalnim bolestima zglobova. Najčešće je bezazleno i prolazi nakon što se odmorimo, no ako se javlja često, treba se posavjetovati s liječnikom. Naime, oticanje nogu može biti i znak visokog krvnog tlaka, ili dijabetesa,  odnosno začepljenja krvnih žila ili ugruška. Također, može biti povezano s gihtom, kao i lomom noge ili zgloba.  Zadržavanje tekućine u tijelu može biti povezano s različitim bolestima bubrega ili srca. 

Zaboravljivost, manjak koncentracije i smušenost mogu biti znakovi demencije

Zaboravljivost i zbunjenost

Promjene u kognitivnim sposobnostima - zaboravljivost, nedostatak pažnje, dekoncentriranost, smušenost i slično - također se može povezati s povišenim utjecajem stresa i psihičkim umorom u vrijeme kad smo preopterećeni obavezama. Ponekad ih pripisujemo i godinama, odnosno starenju, jer je uobičajeno da s godinama pomalo slabe naši kognitivni kapaciteti. Ipak, jedno je ako povremeno ne možemo pronaći ključeve, ili mobitel, odnosno ako se ne možemo sjetiti imena osobe s kojom smo se tek upoznali, a nešto posve drugo ako ne znamo gdje inače stoje ključevi i ne možemo se sjetiti imena članova  vlastite obitelji. Ako primijetite tu vrstu promjena, porazgovarajte s liječnikom jer danas postoje lijekovi i vježbe koji mogu doprinijeti usporavanju demencije. 

Ukratko, iako neki simptomi mogu imati vrlo bezazleni uzrok i povući će se kad se odmorimo ili odmaknemo od stresne situacije u kojoj su se pojavili, važno je ne zanemarivati ih, odnosno potražiti savjet liječnika ako smo se zabrinuli. Prvi korak je liječnik obiteljske medicine, koji će kroz razgovor i pretrage na koje vas uputi moći procijeniti težinu problema. Pritom je važno da otvoreno porazgovarate o simptomima, o tome kad su se počeli javljati i u kojim situacijama se pogoršavaju,  te kako utječu na vaš život. 

Razgovor s obiteljskim liječnikom pomoći će da procijenite obim problema i potrebu za liječenjem

Briga oko spomenutih simptoma ponekad može izazvati i anksioznost ili depresiju, te dovesti do pogoršanja problema, pa je razgovor s liječnikom i s te strane važan. Ako je potrebno, liječnik obiteljske medicine može vas uputiti na specijalistički pregled i doprinijeti tome da na vrijeme započnete liječenje. Imajte na umu da u svemu pomažu i: 

- promjene životnog stila i navika - posebno zdrava prehrana, redovita tjelesna aktivnost i uspostava rutine spavanja
- učenje i primjena tehnika koje nam pomažu da se nosimo sa stresom: od učenja svjesnog disanja, preko autogenog treninga ili nekih sličnih metoda 
- upravljanje stresom: kada znamo što nam izaziva stres, lakše je prepoznati trenutak kad obavezno trebamo uzeti vrijeme za odmor ili potražiti pomoć
- izbjegavanje stalnog 'guglanja' o simptomima - manjak informacije nije dobar, no previše informacija koje smo nekritički sakupili, bez pravog razumijevanja, također može dovesti do povećanja razine stresa i novih problema