Istraživači koje financira EU razvili su prilagodljive robote koji bi mogli transformirati način na koji recikliramo elektronički otpad, što bi koristilo i okolišu i gospodarstvu
PRILAGOĐENI RAZNIM ZADATCIMA
Roboti koje pokreće Al pomažu Europi u rješavanju problema povezanog s e-otpadom
Čitanje članka:
3
min
U okolici povijesnog njemačkog grada Goslara prostrani industrijski kompleks zaprima beskrajnu količinu odbačene elektronike. Nakon što se zaprimi, ovaj se elektronički otpad marljivo priprema za recikliranje.
Electrocycling GmbH jedno je od najvećih postrojenja za recikliranje e-otpada u Europi. Svake godine preradi do 80.000 tona elektroničkog otpada, koji dolazi u svim oblicima i vrstama.
POGLEDAJ VIDEO: Aplikacija koja koristi umjetnu inteligenciju odgovara na pitanja o Mona Lisi i drugim slikama
Pokretanje videa...
04:32
Ručno rastavljanje
Unatoč impresivnom nizu strojeva, više od polovice zaposlenika na lokaciji ručno priprema odbačene predmete za recikliranje. To čine razvrstavanjem dolaznog otpada i uklanjanjem baterija koje predstavljaju opasnost od požara i veliki izazov u recikliranju e-otpada.
" Sve je više uređaja, postaju sve manji i svi sadrže litijske baterije, od kojih su neke trajno ugrađene, lemljene ili zalijepljene," rekao je Hannes Fröhlich, direktor tvrtke Electrocycling.
"To nije posao iz snova, rastavljanje tih uređaja svaki dan čekićima i kliještima, mislim da možemo bolje. "
Neke od tih zamornih zadataka mogli bi obavljati roboti. Međutim, problem je u tome što svaki put kada dođe do promjene proizvoda ili procesa, potrebno je restrukturirati hardver i softver. To može biti skupo i dugotrajno.
Kako bi se riješio ovaj problem, istraživačka inicijativa pod nazivom ReconCycle, koju financira EU, uspjela je automatizirati proces stvaranjem robota koji se mogu rekonfigurirati za različite zadatke.
Novo područje za robotiku
Istraživači iz Slovenije, Njemačke i Italije zajedno su radili na ovom problemu od 2020. do 2024. na Institutu Jožef Stefan, vodećoj slovenskoj istraživačkoj ustanovi.
Tim je razvio prilagodljive robote koje pokreće umjetna inteligencija te koji mogu ukloniti baterije iz detektora dima i kalorimetara za radijatore.
Ova dva proizvoda mogu se naći u većini kućanstava i mijenjaju se svakih pet do osam godina, stvarajući velike količine otpada
„Glavni je izazov u tome što postoji toliko različitih verzija svakog uređaja. Zamislite samo koliko različitih daljinskih upravljača postoji”, rekao je dr. Aleš Ude. On je voditelj Odjela za automatiku, biokibernetiku i robotiku Instituta Jožef Stefan i koordinator istraživačkog tima na projektu ReconCycle.
U industrijskim okruženjima roboti se obično programiraju za jedan određeni zadatak, ponavljajući potpuno isti niz pokreta u predvidljivom okruženju.
Umjesto toga, istraživači su odlučili stvoriti robota koji se može prilagoditi brojnim različitim zadacima, koristeći se najsuvremenijom umjetnom inteligencijom.
„Željeli smo proširiti robotiku, uvesti robote tamo gdje ih još nema”, rekao je Ude.
Sve veći problem
U suradnji s tvrtkom Electrocycling Udeov međunarodni istraživački tim stvorio je prilagodljivu robotsku radnu ćeliju. To je radni prostor koji se sastoji od najmanje jednog robota, njegovih alata i opreme te njegovog upravljača.
Novost je u tome što se ovaj zatvoreni sustav samostalno prilagođava različitim zadacima, uz pomoć složenog softvera koji pokreće umjetna inteligencija i modularnog hardvera koji se može brzo rekonfigurirati. Također upotrebljava meke komponente kao što je SoftHand, ljudska ruka koja može vrlo precizno upravljati predmetima. Postoje i sigurnosne značajke poput suradničkih robota i gumba za zaustavljanje u slučaju nužde. Međunarodna suradnja bila je ključna u osiguravanju odgovarajuće stručnosti, rekao je Ude.
„Robotika je vrlo interdisciplinarna, stoga je teško pronaći odgovarajuće partnere u jednoj zemlji.”
Srećom, novi roboti stižu u pravo vrijeme jer količina e-otpada koji se proizvodi svake godine i dalje raste. U EU-u se svake godine proizvede gotovo 5 milijuna tona e-otpada, što iznosi oko 11 kilograma po osobi. Europski parlament upozorava da se manje od 40 posto toga reciklira.
Prema podacima UN-a u svijetu je samo u 2022. godini proizvedeno oko 62 milijuna tona e-otpada, što je dovoljno za punjenje 1,5 milijuna kamiona od 40 tona.
Još više zabrinjava činjenica da količina e-otpada raste pet puta brže od količine koja se reciklira.
EU radi na smanjenju e-otpada kroz Direktivu o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi kojom se postavljaju standardi za prikupljanje i recikliranje.
Rad Udeovog tima također je usklađen s digitalnom strategijom EU-a, koja potiče upotrebu umjetne inteligencije u proizvodnji kako bi se poboljšala učinkovitost i pomoglo u postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Bacanje novca
E-otpad također ima ozbiljne gospodarske implikacije. Procjenjuje se da se svake godine izgubi 84 milijarde eura kada se odbacuju vrijedni metali poput bakra, željeza i zlata umjesto da se ponovno upotrijebe, navodi UN-ovo globalno izvješće o e-otpadu.
U tvrtki Electrocycling 80% e-otpada oporabljuje se kao sirovina, kao što su željezo, cink, zlato, srebro i paladij – ukupno oko 35 materijala.
„Ljudi moraju shvatiti da se ne radi samo o otpadu, već i o sirovinama koje treba reciklirati i držati u optjecaju radi gospodarske učinkovitosti, ali i radi smanjenja emisija CO2”, rekao je Fröhlich.
Nova tehnologija može povećati učinkovitost, a Fröhlich vidi puno potencijala u njoj.
„Iznenadilo me koliko su tehnologija i umjetna inteligencija već napredovale”, rekao je. „Čak su stvorili ljudsku ruku za robota.”
Ude se nada da će nastaviti surađivati s tvrtkom Electrocycling na daljnjem poboljšanju rješenja za e-otpad.
Također se nada da će prilagodljivi roboti koji se mogu nositi s promjenjivim okruženjima imati primjene daleko izvan područja recikliranja e-otpada.
Kad bismo imali više vremena i prilika za razvoj, ovi roboti mogli bi obavljati općenite kućanske poslove ili pružati podršku njegovateljima u domovima za starije i nemoćne, rekao je Ude.
„Robotika bi mogla biti od velike pomoći u tim područjima.”
Autorica Kaja Šeruga
Istraživanja u ovom članku financira EU-ov program Obzor. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Više informacija:
ReconCycle
Internetska stranica projekta ReconCycle
Pravila EU-a o postupanju s otpadom od električne i elektroničke opreme
Digitalna strategija EU-a
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
