Izraz se najčešće koristi kada su ulozi visoki. Neki čak zapravo zaista pokucaju o nešto drveno, poput stola ili vrata, dok izgovaraju ovaj izraz, kako bi 'potjerali' nesreću i poželjeli dobrodošlicu sreći
UMANJUJE STRAHOVE
Praznovjerje? Zašto kucamo o drvo i ima li to ikakvog smisla
Nadate se dobrome i ne želite da se nešto loše dogodi pa usred razgovora praznovjerna uvjerenja preuzimaju prevagu i iznenada kucate o drvo kako biste spriječili nesreću. Izraz 'kucnuti o drvo' je općepoznat, ali mnogi nisu sigurni što znači ili odakle potječe.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:35
Značenje i porijeklo izraza 'kucanje u drvo'
Zašto ljudi kucaju o drvo?
U kulturama koje koriste ovu praksu, kuca se o drvo kako bi se 'potjerala' nesreća i poželjela dobrodošlica 'bogatstvu' ili sreći. U moderno doba vjeruje se da ako kucnete o drvo kada kažete da imate sreće, nećete ju izgubiti i učinkovito se štitite od toga da vam ista propadne.
Izraz se najčešće koristi kada su ulozi visoki.
Kad govorimo o nečemu važnom i osjećamo kao da su stvari ili događanja predobri da bi bili istiniti, mogli bismo 'kucnuti' nakon što smo drugima rekli svoju lijepu vijesti. Neki čak mogu otići toliko daleko da zapravo zaista pokucaju o nešto drveno, poput stola ili vrata, dok izgovaraju ovaj izraz.
Praznovjerje 'kucanja' ima nepoznato podrijetlo, ali je dio narodnog jezika, primjerice u Britaniji seže od 19. stoljeća, donosi YourTango.
Neki povezuju tradiciju s drevnim poganskim kulturama, koje su vjerovale da duhovi žive u drvu i drveću. Smatralo se da kucanje o drvo poziva duhove za zaštitu ili tjera one zle.
Drugi vjeruju da tradicija možda potječe od drvenih raspela ili dječje igre.
Djeluje li kucanje o drvo doista?
Budući da se radi o praznovjerju, nema naznaka da izgovaranje te fraze ili fizičko kucanje o drvo zapravo funkcionira. Međutim, također nema sumnje da nekome može pružiti mirniji osjećaj.
Studije su zapravo pokazale da 'kuckanje' može umanjiti naše strahove, umjesto da spriječi da nam se loše stvari dogode.
U jednoj studiji iz 2014., istraživači su otkrili da su praznovjerja poput ovog učinkovita za smanjenje očekivanih negativnih posljedica.
Studija iz 2010. proučavala je kako posjedovanje amajlija za sreću može povećati samopouzdanje osobe, što dovodi do postavljanja viših ciljeva i očekivanja. A to također nije praksa koja je ograničena na zapadnu kulturu.
Vjerovali ili ne, zemlje diljem svijeta imaju vlastita praznovjerja koja prakticiraju.
U Portugalu, osoba kuca tri puta u drvo, nakon što objasni nešto loše što se događa, a da pritom ne progovara ni riječ - to je poznato kao 'bater na madeira', što u prijevodu znači baš to - 'kucnuti o drvo'.
U Danskoj se kuca ispod stola govoreći 'syv, ni, tritten', što znači 7, 9, 13.
U Izraelu kažu 'b'lí 'áyin hará', kada spominju svoju sreću.
A u Italiji, varijacija praznovjerja o kucanju je 'tocca ferro', što se izgovara nakon razgovora o svemu što je povezano sa smrću.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
