Europski gradovi budućnosti trebali bi biti zeleniji, pametniji i uključiviji, tvrde mladi Poljaci koji su podijelili svoju viziju tijekom Dijaloga EU-a o politikama za mlade u Varšavi
GRADOVI BUDUĆNOSTI
Mladi Poljaci dijele svoju viziju pametnijeg i zelenijeg života
Čitanje članka:
4
min
Što vam prvo padne na pamet kad čujete riječ „grad”? Za većinu nas to su gužve, prometne ceste i buka. Međutim, skupina mladih Poljaka koja je razgovarala s gostujućim dužnosnicima EU-a u Varšavi ponudila je optimističniju i konstruktivniju viziju.
Okupili su se 10. ožujka 2025. u prestižnom centru Jasna u srcu Varšave, domu Predstavništva Europske komisije u Poljskoj. Pozvani su da podijele svoju viziju za europske gradove budućnosti s europskom povjerenicom za start-up poduzeća, istraživanje i inovacije Ekaterinom Zaharievom.
Na početku događaja postavljeno im je isto pitanje: što za vas znači „grad”? Odgovorili su „mogućnost”, „zajednica”, „povezanost”, „visokokvalitetno obrazovanje”, „prilike i posao”, „društvo” i „kultura”.
Te male iskre nadahnuća bile su dovoljne da pokrenu razgovor o tome kakvi bi europski gradovi trebali biti i potaknu promjene koje bi ih učinile takvima.
„Želimo čuti od vas, budućnosti Europe, kako oblikovati naše politike", rekla je povjerenica Zaharieva u svojem pozdravnom govoru. „Jesmo li na pravom putu? Postižemo li ono što očekujete od nas?”
Perspektive i ideje podijeljene u dijalogu pomoći će povjerenici Zaharievoj u razvoju odgovarajućih politika, posebno u pogledu Misije EU-a: klimatski neutralni i pametni gradovi – inicijative kojom se pomaže više od 100 gradova, uključujući pet u Poljskoj, da postignu klimatsku neutralnost.
Jakub Romański, 23-godišnji student na Tehnološkom fakultetu u Varšavi, smatra da postoje brojne stvari koje EU čini ispravno. Zdravlje i sigurnost, na primjer. Smatra da građani EU-a mogu vjerovati da se kvaliteta njihove hrane ili vode iz slavine rigorozno testira.
Martyna Rawa, 17-godišnja studentica Ekonomskog fakulteta u Varšavi, spomenula je financiranje malih poduzeća kao još jednu dobrodošlu inicijativu EU-a.
Javni prijevoz, pristupačnost, poslovi
Moderatori događaja bili su Julia Kelsz, Tomasz Racławski i Mikołaj Samborski. Svi troje su suosnivači i voditelji Zaklade za važna pitanja (Important Issues Foundation), koja je aktivno uključena u brojne europske konferencije za mlade.
Zajednička tema koja se pojavila u dijalogu s povjerenicom bila je potreba za poboljšanjem javnog prijevoza, što bi olakšalo kretanje gradom i pomoglo u ublažavanju klimatskih promjena.
Martyna je naglasila potrebu da se ubrzaju građevinski radovi na prometnoj infrastrukturi.
„Primjerice, za dovršetak radova na metrou potrebno je mnogo više vremena nego što se prvotno očekivalo”, rekla je. Ubrzavanje građevinskih radova dovelo bi do smanjenja zagušenja u gradovima i, posljedično, do smanjenja onečišćenja.
Druga sudionica sa sličnim stavovima bila je 27-godišnja Dorota Guzik, asistentica projekta u Udruzi općina Poljska mreža Energie-Cités. Riječ je o nevladinoj i neprofitnoj organizaciji koja surađuje s lokalnim samoupravama kako bi podržala učinkovitu, niskougljičnu uporabu energije i obrazovanje o okolišu.
I ona je istaknula prijevoz. „Trebali bismo osigurati poticaje za javni prijevoz kako bi ga više ljudi upotrebljavalo”, predložila je.
Dorota je također naglasila potrebu da ekološki prihvatljiva rješenja budu pristupačnija kako bi ih više ljudi usvojilo.
Još jedan problem koji se pojavio bila je potreba da gradovi budu pristupačniji osobama s invaliditetom.
Djevojka Jakuba Romańskog slabovidna je, stoga on razumije koliko je osobama s invaliditetom teško kretati se gradom.
„Nacionalne kartice za mobilnost ne prihvaćaju se u cijeloj Europi. Odredbe za osobe s invaliditetom trebale bi se pojednostaviti u svim zemljama EU-a”, rekao je.
Naime, EU trenutačno radi na tome kroz uvođenje dviju kartica na razini EU-a: Europske kartice za osobe s invaliditetom i Europske kartice za parkiranje za osobe s invaliditetom.
Te će kartice osigurati da nositelji mogu pristupiti istim uslugama pod istim uvjetima kao i stanovnici zemlje domaćina kada prisustvuju kulturnim, sportskim i zabavnim događajima ili upotrebljavaju javni prijevoz i parkirališta.
Moderator Tomasz Racławski, koji dolazi iz Jasła, malog grada na jugoistoku Poljske, upitan je o izazovima s kojima se suočavaju mali gradovi i odmah je istaknuo nedostatak obrazovnih mogućnosti i radnih mjesta.
„Morali smo se preseliti u veće gradove kako bismo pronašli kvalitetne fakultete i kvalitetan rad. To vrijedi za gotovo sve moje srednjoškolske prijatelje”, rekao je.
Njegova zaklada obrazuje mlade u području društvenih i gospodarskih pitanja i redovito je zastupljena na europskim konferencijama za mlade.
Ponovno osmišljavanje budućnosti
Nakon grupnih rasprava, mladi sudionici obratili su se povjerenici naoružani konkretnim prijedlozima o tome kako poboljšati gradove, koji se temelje na tri stupa: okolišu i održivosti, tehnologiji i inovacijama te uključivosti i pristupačnosti.
U pogledu okoliša složili su se da je potrebno poboljšati prometnu i energetsku učinkovitost, smanjiti onečišćenje i povećati zelene površine. Konkretniji prijedlozi uključivali su povećanje pristupačnosti gradova biciklima i uspostavu zelenih koridora oko gradova radi zaštite biološke raznolikosti.
Kako bi gradovi bili otporni na ekstremne klimatske uvjete, predloženo je da se starije zgrade obnove. Konkretnija rješenja uključivala su solarne rolete koje reguliraju klimatske uvjete u kućama i sustavima kako bi pomogle u širenju topline u zatvorenom prostoru.
Također su istaknuli potrebu za digitalizacijom gradskih usluga kroz jednu platformu i većim ulaganjima u inovacije i tehnološka start-up poduzeća. Umjetna inteligencija također bi se mogla upotrebljavati za uspostavu boljih sigurnosnih mjera za prijevoz.
Konačno, stanovanje i javni prijevoz trebali bi biti jeftiniji za sve i pristupačniji osobama s invaliditetom kroz uključivije urbanističko planiranje.
Ideje razmijenjene u Varšavi pomoći će u oblikovanju akcijskih planova koji će se provoditi kroz Misiju za gradove i Novi europski Bauhaus, inicijativu Komisije koja povezuje Europski zeleni plan sa životnim prostorima.
Poljski gradovi u potpunosti su uključeni
Misijom za gradove podupire se 112 gradova EU-a u njihovoj predanosti da postanu klimatski neutralni do 2030. godine kroz zelenu, digitalnu i uključivu transformaciju. Pet poljskih gradova već je uključeno u misiju: Łódz, Varšava, Wrocław, Krakov i Rzeszów.
Ti su gradovi napravili velike korake prema neto nuli kroz nekoliko projekata koji su podržani sredstvima EU-a.
Pilot projekt koji uključuje svih pet gradova, NEEST, usredotočen je na rješavanje problema energetski neučinkovitih zgrada. Poljski gradovi i dalje uglavnom ovise o nacionalnom elektroenergetskom sustavu na bazi ugljena, ali NEEST ima za cilj modernizirati stambene i poslovne zgrade i smanjiti njihovu potrošnju energije.
Drugi projekt, ATELIER, usredotočen je na proizvodnju energije integracijom pametne mobilnosti i tehnologija u zgrade u Krakovu.
Grad Katowice u južnoj poljskoj regiji poznatoj po ugljenu i teškoj industriji, jedno je od središta uključenih u inicijativu CLIMABOROUGH. Pruža 14 gradova u 12 europskih zemalja alate i metodologiju za postizanje njihovih klimatskih ciljeva.
Povjerenica Zaharieva jasno je dala do znanja da razumije važnost stavova mladih za stolom i da će razmotriti mišljenja onih koji će naslijediti budućnost.
Autorica: Eleni Dragona
Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Više informacija:
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
