
Da Vincijev prikaz događaja i izdaje Isusa koji su prethodili njegovom uskrsnući jedva je preživio kroz brojne nesreće u svojoj povijesti...
Lifestyle
Komentari 36Da Vincijev prikaz događaja i izdaje Isusa koji su prethodili njegovom uskrsnući jedva je preživio kroz brojne nesreće u svojoj povijesti...
U nedjelju će milijuni ljudi diljem svijeta slaviti Uskrs, proslavu Isusova povratka iz mrtvih. Osim brojnih kršćanskih simbola tog blagdana, jedan je kulturološki neizostavan - slika "Posljednja večera" Leonarda Da Vincija. To je kultno renesansno remek djelo koje je hvaljeno, analizirano i kopirano posljednjih 500-injak godina.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Unatoč svim izgledima, ta slika i danas krasi zid samostana Santa Maria della Grazie u Milanu. Da Vinci je na njoj počeo raditi 1495., a završena je 1498. Ona prikazuje poznatu scenu u kojoj Isus i njegovi apostoli dijele svoj posljednji obrok prije smrti i uskrsnuća. Tijekom večere, Isus je otkrio da će ga jedan od njegovih učenika izdati i predati vlastima (na slici je upravo taj, Juda, prikazan kako prosipa sol po stolu, kao dio neke renesansne dosjetke).
Koliko je fantastična priča o Isusovom životu i uskrsnuću, jednako je nevjerojatna priča upravo o toj slici koja je kroz svoju povijest čudom preživjela sve - od ratova do zatvorenika, pa i do krize identiteta autora.
Dok se danas Da Vincija pamti po širokom opusu remek djela, zapisa i izuma, njegovu je umjetničku reputaciju osigurala upravo "Posljednja večera". Slika je trenutno postala slavna u čitavoj Europi te je bila najkopiranija slika sljedećeg stoljeća.
- Svatko je imao svoju verziju Posljednje večere, ne samo na platnu, već i u mramoru, vosku ili terakoti - objašnjava povjesničar Ross King.
Slika je zarobila trenutak reakcije apostola na Isusove riječi "Zaista, kažem vam, jedan od vas će me izdati".
- Leonardo je to prikazao bolje nego itko drugi. Ne samo da je grupirao 13 figura zajedno u istoj ravnini, što je vrlo težak zadatak, već je to učinio tako da do izražaja dolazi svaka individualna gesta - objašnjava King.
Svaki od likova je jedinstven i nezaboravljiv. Što se tiče detalja, desna ruka Krista prava je umjetnička bravura - dva zgloba malog prsta kao i vrh trećeg prsta naziru se kroz prozirno vino u čaši. To je apsolutna rapsodija umjetničke vještine, slažu se kritičari.
Zašto se mural iz 15. stoljeća slavi i danas? Jedan od razloga zašto je slika tako poznata je iz same činjenice da je preživjela, što je poprilično čudesno. Ona se nalazi među najugroženijim vrstama umjetnina, a prije jednog stoljeća gotovo je nepovratno nestala. Nakon nedavnih restauracija ponovno se može uživati u njenoj ljepoti.
Suočena je s brojnim opasnostima tijekom godina. Primjerice, kad je kralj Luj napao Milano 1499., bio je u iskušenju da izreže mural iz zida te ga ponese sa sobom kući. Ipak, odustao je jer mu se žurilo.
Potom, zahvaljujući vlazi i ljuštenju, slika je gotovo potpuno uništena do sredine 16. stoljeća. Potom su se 1796. Francuzi vratili i predstavili revolucionarnu francusku republiku, a okupatorski vojnici su koristili blagovaonicu s muralom kao svoju bazu. Oni su pak često bacali kamenje na apostole i ismijavali su se slici.
To nije bio jedini bliski susret s huliganima. Naime, talijanske su vlasti neko vrijeme u kuću s muralom smještali zatvorenike, a u 19. stoljeću dobronamjerni pojedinci pokušavaju restaurirati mural, nakon što se gotovo raspao.
Najdramatičniji incident dogodio se 15. kolovoza 1943., kad su savezničke snage bombardirale blagovaonicu, a na svu sreću je slika prije toga bila zaštićena gredama, dok je ostatak crkve gotovo potpuno uništen.
Tijekom godina brojne su tvrdnje kako je ženski lik na slici Marija Magdalena, a ne sveti Ivan. King odlučno tvrdi da to nije istina.
- Kao najmlađi učenik, Ivan je prikazan kao miljenik koji stoji iza Isusa, a on je najčešće opisivan kao lijep, bez brade i poprilično androgino, čime se Da Vinci služio kao inspiracijom - objašnjava King.
Iako King tvrdi da slika nema skrivenih simbola, teoretičari zavjera se ne slažu s tim.
Istraživačica vatikanskih arhiva Sabrina Sforza Galitzia tvrdi da je otkrila još jednu skrivenu informaciju u da Vincijevoj Posljednjoj večeri. Kaže da je dešifrirala matematičke simbole i astrološke znakove za koje tvrdi da se skrivaju u prozoru s lukom iznad Isusove glave.
Tijekom pretraživanja vatikanskih arhiva Galitzija je otkrila dokumente koji pokazuju da je da Vinci vjerovao u "novi početak čovječanstva", barem tako ona kaže. Korištenjem horoskopa i šifrirane abecede on je prikazao Sudnji dan koji se, prema njegovim izračunima, treba dogoditi 21. ožujka 4006. godine.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+