
Martinje se najviše slavi u kontinentalnoj Hrvatskoj, posebno u Zagorju, gdje se oko mladog vina skuplja cijela svita, a najčešće se jede pečena guska, patka ili purica s mlincima
Lifestyle
Komentari 12Martinje se najviše slavi u kontinentalnoj Hrvatskoj, posebno u Zagorju, gdje se oko mladog vina skuplja cijela svita, a najčešće se jede pečena guska, patka ili purica s mlincima
Blagdan Sv. Martina, zaštitnika vinograda i vinogradara, jedan je od najželjnije čekanih i najveselijih blagdana u našim krajevima, zbog stoljetne tradicije da se baš na taj dan održava ceremonija krštenja mladog vina, koja ne prolazi bez dobre kapljice i bogate trpeze.
POGLEDAJTE VIDEO o Martinju:
Pokretanje videa...
Slavi se u čast rimskog viteza iz pokrajine Savarije, u današnjoj Mađarskoj, koji je bio poznat kao blag i milosrdan čovjek. Završio je vojnu službu, no zaredio se i godinama djelovao u samostanu u Galiji, u Poitiersu, nakon čega je izabran za biskupa Toursa. Posvećen je 370. godine. Pokopan je 11. studenog 397 godine, što je dan koji se slavi kao njegov spomendan.
Legenda kaže da je bio veliki ljubitelj vina te vinogradar, što ga je potaknulo da uvede običaj krštenja mošta. Legenda također kaže da se protivio tome da postane biskup, pa se pred samim imenovanjem sakrio među guskama, no one su ga izdale svojim graktanjem. Tako je postao biskup, dok se u mnogim krajevima na Sv. Martina i danas tradicionalno jede guska s mlincima.
'Jesti, piti i veseli biti' glavni je moto Martinja u većini hrvatskih krajeva, a posebno se njime ponose u Općini Sveti Martin na Muri, koja je ove godine od Vlade dobila rješenje 'o značenju proslave i obilježavanja blagdana Svetog Martina biskupa, odnosno Martinja', čime je, zapravo, proslava dobila status nematerijalnog kulturnog dobra.
Naime, za razliku od drugih mjesta u Hrvatskoj, koja gaje narodni običaj Martina, pa se 'obični' ljudi odijevaju u biskupe i pjesmicama i pošalicama kao biškupi zabavljaju krsteći mošt, u Svetom Martinu na Muri održava se vjerski običaj u kojem župnik, ili drugi svećenik, pa i biskup, u vrijeme Martinja, blagoslivlja mlado vino. Nakon toga 'narodni biškup Martin' obavlja ceremoniju krštenja mošta u vino.
Inače, Martinje se češće slavi u kontinentalnoj Hrvatskoj, a Zagorci su od toga napravili pravu malu filozofiju, pa se u ceremoniji krštenja mošta moraju naći domaćin, stoloravnatelj, vinotoča, gospon sudac, kumovi mošta te biskup sa svojom svitom.
Ako trebate opravdanje za odlazak na feštu, treba reći da se u vinu nalaze mnogi vitamini i minerali koji su važni za organizam. Među njima su vitamini B1, B2, B6, B12, C te minerali željezo, kalcij, kalij, magnezij.
Naravno, alkohol u velikim količinama izrazito šteti organizmu, pa bi i na ovaj datum trebalo o tome voditi računa.
Ako nemate vremena svečaniji obiteljski objed, pa pečenje cijele guske, patke ili purice ne bi imalo smisla, pripremite prsa od peradi s batatom.
Sastojci:
Priprema:
Pačja prsa stavite u tavu bez ulja na stranu na kojoj je koža. Pecite nekoliko minuta, pa ulijte ulje te štapić cimeta. Patku ispecite s druge strane i dovršite u pećnici na 160°C. Izlijte višak masnoće iz tave te te dodajte žlicu meda koji treba dobro promiješati.
Ulijte narančin sok. Posolite, popaprite i reducirajte dok ne bude kao sirup. Batat prerežite i ispecite s korom u pećnici na 180°C. Odstranite koru te zdrobite batat. Posolite, popaprite i dodajte maslac.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+