Jovanka Broz je nosila haljine Žuži Jelinek i Baćanijeve cipele, poslušajte kako je zvučala

Jovanka Broz, jedna od najprepoznatljivijih figura političkog i društvenog života Jugoslavije, tema je izložbe "Glas Jovanke Broz" koju potpisuju Srpsko narodno vijeće i Fondacija Jovanka Broz, a otvorena je u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu. Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti Davorka Perić, a koncept izložbe potpisuje profesor političkih znanosti Dejan Jović. Ključna osoba ove inicijative je i upraviteljica Fondacije, Svetlana Zorina Aleksić, supruga Gorana Aleksića koji je ujedno nećak Jovanke Broz te su upravo oni naslijedili osobne stvari nakon Jovankine smrti 2013. godine.

- Nakon ostavinske rasprave naslijedili smo velik broj predmeta koji su pripadali Jovanki Broz – odjeću, modne dodatke, pisma, knjige i brojne druge osobne stvari koje su bile sastavni dio njezina svakodnevnog života. Smatram da se radi o vrijednim povijesnim artefaktima, zbog čega bih voljela otkupiti njezinu rodnu kuću u Pećanima i u njoj otvoriti memorijalni centar posvećen njezinu liku i djelu. Ondje bismo trajno izložili te predmete te istaknuli i feminističku dimenziju njezina naslijeđa – njezin karakter, snagu i borbu za osobna prava. Jovanka je bila žena s jasnom pričom i identitetom, kako prije, tako i nakon života s Titom. Imala je snažnu osobnost, izraženo mišljenje i bila je odlučna u zaštiti vlastitog integriteta. Nije bila pasivna figura – njezina odluka o povlačenju iz javnosti bila je svjesni čin - navela je Svetlana.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

04:22

U Srpskom kulturnom centru, fondacija Jovanka Broz održava izložbu haljina i torbi | Video: 24sata/Marko Lukunić/PIXSELL

Dodaje i kako su već realizirali nekoliko izložbi o Jovanki Broz te da su reakcije publike iznimno pozitivne, što potvrđuje aktualnost i važnost njezine priče i danas.

Na izložbi su predstavljene haljine koje je Jovanka Broz nosila tijekom svog javnog djelovanja, a među njima se nalaze i modeli koje su za nju izrađivale poznate dizajnerice poput zagrebačke krojačice Žuži Jelinek te Mile Cavalotti iz Rijeke. Iako je to drugi dio izložbe, zapravo je javnosti u najviše poznat, upravo radi stila odijevanja slavne nekadašnje Prve dame.

Cipele je, prema tadašnjim običajima izrade po mjeri, često naručivala kod uglednog zagrebačkog obrtnika Baćanija, čija radnja djeluje i danas. Iako na tim predmetima ne postoje etikete – budući da su odjevni komadi nastajali po narudžbi, bez potpisivanja – brojna usmena svjedočanstva bliskih suradnika i članova njezina okruženja potvrđuju da su mnogi krojači iz raznih dijelova Jugoslavije sudjelovali u izradi njezine garderobe. 

Riječ je o unikatnim komadima visoke krojačke vještine, koji odražavaju personaliziran pristup i sofisticirani modni izraz prve dame. Haljine su redovito bile dugačke, jednobojne, ukrašene decentno ili nešto ekstravagantnije, izrađene u više slojeva, često od luksuznih tkanina poput svile. Njihov kroj bio je usklađen s tadašnjim pravilima protokola i konzervativnim normama koje su određivale javno odijevanje supruge državnika.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:06

Jovanka Broz je nosila haljine Žuži Jelinek i Baćanijeve cipele, poslušajte kako je zvučala | Video: 24sata/Marko Lukunić/PIXSELL

OUTFIT DANA Za efekt ženstvenosti: Proljetni ukras u kosi inspiriran cvijećem

Izložba također predstavlja izbor bogato ukrašenih torbica koje je Jovanka Broz primala kao darove tijekom brojnih državničkih putovanja i protokolarnih susreta. Ovi iznimno dekorativni predmeti, ukrašeni poludragim kamenjem, perlama, zlatnim i srebrnim nitima, predstavljaju vrijedan uvid u estetiku, darovne običaje i modne protokole vremena. Svaka torbica ujedno je simbol kulturne diplomacije, koja je tada igrala ključnu ulogu u reprezentaciji državnog vrha i njegovih predstavnika. Tu su i cipele te rukavice, koje su pratile stil i estetiku Prve dame u javnim prigodama. Oglavlja i turbani bili su posebna modna poslastica Jovanke Broz, kojom je istaknula ne samo dodatnu visinu, već i svoju sklonost stilu koji je ponekad naginjao ekstravaganciji.

Ipak, osim mode i odijevanja, ovu se ikonu povijesti ovdje želi pokazati i izvan konteksta Prve dame, naveo nam je Dejan Jović.
– Ova izložba stavlja u središte upravo Jovanku Broz, dok je uloga njezina supruga u ovom kontekstu sporedna. Naš je cilj bio povijesno demistificirati njezin lik i izvući je iz sjene koju je često bacala njezina povezanost s Titom. U fokusu nije samo njezina uloga supruge državnika, već kompleksna osobnost žene čiji je život analiziran kroz niz drugih aspekata – pojasnio je Dejan Jović.
U sklopu postava su, osim predmeta Fundacije, i razni svakodnevni predmeti skupljeni iz  Muzeja Jugoslavije, Arhiva Jugoslavije, raznih TV arhiva i slično.

DOMAĆI DIZAJN Boje proljeća: Modni dizajner Ivan Friščić i njegov DeLight predlažu atraktivnu klasiku

Kustosica izložbe, povjesničarka umjetnosti Davorka Perić, istaknula je: – U sklopu izložbe premijerno je objavljen videozapis dosad nepoznatog razgovora s Jovankom Broz iz 2010. godine, koji je snimio novinar i diplomat dr. Dragan Bisenić. Time javnost po prvi put ima priliku čuti njezin autentični glas – što je bio jedan od ključnih razloga zašto izložba nosi naziv Glas Jovanke Broz. Cilj nam je bio u prvi plan staviti njezinu osobnost, s posebnim naglaskom na ženski doprinos antifašističkoj borbi i borbi za ravnopravnost u okviru Narodnooslobodilačkog pokreta. Izložba pruža višedimenzionalan uvid u njezin život – ne samo kao žene i supruge, već i kao simbola jednog povijesnog razdoblja i društvenih mijena koje su ga obilježile.

Prvi dio izložbe posvećen je ranim godinama Jovanke Budisavljević i njezinu oblikovanju unutar antifašističkog pokreta, kroz arhivske fotografije i dokumente koji svjedoče o njenoj predanosti i borbenom duhu. Predstavljena je kao hrabra i odlučna partizanka koja se već kao tinejdžerica pridružuje Narodnooslobodilačkoj borbi, u kojoj je i ranjavana. Unatoč tome, ne odustaje – te s nepunih dvadeset godina stječe čin najmlađe žene oficira u vojnim redovima tadašnje Jugoslavije.

Godine 1942. postaje članica Komunističke partije Jugoslavije, a ubrzo se priključuje Šestoj ličkoj diviziji. Nakon što jedinica 1943. napušta Liku, postaje dijelom 1. proleterskog korpusa u Bosni. Neposredno uoči Sedme neprijateljske ofenzive i savezničkog desanta na Drvar, Jovanka preuzima funkciju političkog komesara u korpusnoj bolnici, što svjedoči o njenom istaknutom položaju u ratnom i političkom kontekstu tog vremena.

Treći dio izložbe, nazvan "Pod zastavom tišine", bavi se razdobljem društvene i političke izolacije u koju je Jovanka Broz dospjela nakon 1970-ih godina. Kroz arhivske materijale i vizualne interpretacije, prikazuje se kontrast između institucionalne marginalizacije i njezine osobne reakcije na sustav – povlačenje iz javnosti i odlučna šutnja, shvaćeni kao čin unutarnjeg otpora, dostojanstva i očuvanja integriteta.

Izložba, kao prva takve vrste u Zagrebu, sustavno pristupa složenoj i višeslojnoj figuri Jovanke Broz, otvarajući prostor za novu interpretaciju ženskih političkih identiteta i pozicija unutar kolektivne memorije jugoslavenskog prostora.