
Mnogi koji pate od facijalne dismorfije okreću se estetskim zahvatima kao rješenju. Međutim, liječnici upozoravaju da su oni koji boluju od ovog poremećaja često nezadovoljni ishodom zahvata
Lifestyle
Komentari 0Mnogi koji pate od facijalne dismorfije okreću se estetskim zahvatima kao rješenju. Međutim, liječnici upozoravaju da su oni koji boluju od ovog poremećaja često nezadovoljni ishodom zahvata
U digitalnom dobu sve više mladih suočava se s iskrivljenom percepcijom vlastitog izgleda. Pojava poznata kao facijalna dismorfija (poznata i kao BDD – body dysmorphic disorder) postaje sve učestalija među korisnicima društvenih mreža. Njihova iskustva otkrivaju koliko ozbiljan ovaj problem može postati.
Nika Motiie, 20-godišnjakinja s više od 368.000 pratitelja na TikToku, priznaje da u svom telefonu ima preko 50.000 selfieja.
- Fotografiram se tijekom cijelog dana, gotovo svaki sat. Pokušavam analizirati kako me drugi vide i što misle o mom izgledu. To je iscrpljujući ciklus, ali čini mi se kao jedini način da steknem kontrolu nad vlastitom slikom - kaže.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Priznaje da je nekada imala samopouzdanje, sve dok nije počela intenzivnije koristiti društvene mreže.
- Počela sam pratiti snimke djevojaka koje izgledaju savršeno i postaju viralne. Svi su ih hvalili, a ja sam se uspoređivala s njima. Moje lice činilo mi se potpuno drugačijim, i odjednom sam se pitala – jesam li uopće lijepa? - rekla je.
Zbog ovih nesigurnosti često izbjegava društvene situacije.
- Kad god me netko pozove na druženje, prva misao mi je: Kako danas izgledam? Onda donosim odluku u posljednji trenutak – ako mislim da izgledam dovoljno dobro, izaći ću. Ako ne, ostat ću kod kuće - dodaje.
Psihijatrica dr. Katharine Phillips, specijalizirana za BDD, objašnjava razliku između "normalnih" briga o izgledu i pravog poremećaja: 'Kod BDD-a se ne radi o povremenim nesigurnostima, već o stalnoj opsesiji izgledom. Osobe s BDD-om provode najmanje sat vremena dnevno opsesivno razmišljajući o svojim 'manama'. To im uzrokuje značajnu emocionalnu patnju i narušava svakodnevno funkcioniranje'.
Na TikToku hashtag #facialdysmorphia broji na tisuće objava. Popularni filteri poput "inverted filter" i "true self", koji navodno pokazuju stvarni izgled korisnika, kod mnogih izazivaju anksioznost.
Daisy Wilson, 19-godišnjakinja iz Oxforda, otvoreno dijeli svoju borbu s facijalnom dismorfijom na TikToku. Poput Motiie, i ona je beskonačno analizirala vlastiti izgled.
- Istaknula sam svoj nos jer je kriv. Oči jer su premale. Usne jer su nejednake - prisjeća se.
Vivien Lovrin, kreatorica sadržaja koja živi između Londona i Berlina, kaže da ju je sama pomisao na fotografiranje tjerala da ostane kod kuće.
- Izbjegavala sam putovanja s prijateljima, propustila važne događaje poput rođendana i zaruka moje najbolje prijateljice – sve zbog straha od toga kako izgledam - nastavlja.
Mnogi koji pate od facijalne dismorfije okreću se estetskim zahvatima kao rješenju. Međutim, dr. Phillips upozorava da su oni koji boluju od BDD-a često nezadovoljni ishodom zahvata.
Procjenjuje se da 7 do 15 posto pacijenata koji se odlučuju na plastične operacije zapravo pati od BDD-a.
- Ovi pacijenti često imaju nisko samopouzdanje, visoka očekivanja i skloni su perfekcionizmu - kaže dr. Michelle Hure, kozmetička i medicinska dermatologinja.
Jedno istraživanje provedeno na 50 pacijenata s BDD-om otkrilo je da je čak 81 posto bilo nezadovoljno rezultatima plastične operacije. Čak i kada su zadovoljni, njihova anksioznost se često prebacuje na drugi aspekt izgleda.
Umjesto estetskih zahvata, dr. Phillips savjetuje da osobe s BDD-om potraže kognitivno-bihevioralnu terapiju (CBT).
Daisy Wilson prošla je dug put prema samoprihvaćanju. Tri godine trebalo joj je da se osjeća "samopouzdanije i ljepše".
- Počela sam s meditacijom i afirmacijama. Svaki dan govorila sam si: Lijepa sam. Dovoljna sam. Pripadam ovdje - tvrdi.
Iako još uvijek ima loših dana, ponekad se osjeća mnogo bolje.
- Ne mogu promijeniti svoje lice. To je činjenica. Ali mogu promijeniti način na koji ga doživljavam. I sada ga volim - kazala he.
S druge strane, Motiie još uvijek vodi bitku sa svojim nesigurnostima.
- Društveni mediji mi i dalje otežavaju da se osjećam ugodno u vlastitoj koži - priznaje.
No, nedavno je počela razvijati nove, zdravije navike – čitanje knjiga za samopomoć, zdraviju prehranu i redovitu fizičku aktivnost.
- Neki dani su stvarno teški, kaže, ali ima i onih koji mi daju nadu - zaključuje, piše The Cut.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+