Konferencija 'Regija u pokretu': Hrvatska je veliki logistički hit, 6 mlrd. € ulaže se u željeznice

Ulaganje u ceste i željeznice treba biti prioritet svake državne politike. Zelena prometna rješenja kao i digitalizacija sustava jednako je važna agenda da bi Hrvatska bila prometno razvijena što utječe na sve – gospodarstvo, stanovništvo kao i poljoprivredu. Istaknuto je to na konferenciji "Regija u pokretu", koja je održana 2. travnja u Almeria centru u Zagrebu. 

Konferenciju je otvorio David Vlajčić, izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, koji je istaknuo važnost strategijskih infrastrukturnih projekata koji omogućuju ravnomjeran gospodarski rast i bolju povezanost Hrvatske s ostatkom Europe. 

„Naši infrastrukturni projekti nisu samo brojke u proračunu, već konkretne promjene koje osjećamo u svakodnevnom životu“, rekao je Vlajčić, osvrćući se na projekte poput Pelješkog mosta i Slavonike, koji povezuju različite dijelove Hrvatske.

„Kvalitetna prometna povezanost omogućava našim poljoprivrednicima brži i lakši plasman domaćih proizvoda na tržište, čime jačamo domaću proizvodnju i osiguravamo kvalitetnu hranu za naše građane“, rekao je ministar te dodao da se politika ministarstva temelji na mladim poljoprivrednicima, koji su ključni za opstanak ruralnih prostora.

Josip Bilaver, državni tajnik za more i EU fondove istaknuo je da je Hrvatska danas jedno veliko gradilište s ulaganjima vrijednim više od četiri milijarde eura. Podsjetio je na neke od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj, kao što su izgradnja Pelješkog mosta, završetak autoceste do Siska, tepuštanje u promet druge cijevi tunela Učka. 

„Završetkom izgradnje Istarskog ipsilona i dionica na Jadransko-jonskom koridoru izgradnju autocestovne mreže privest ćemo kraju“, naglasio je Bilaver istaknuvši kako je najveći dio ulaganja trenutno usmjeren u željezničku infrastrukturu, s nikad većim ulaganjima od preko 1,5 milijardi eura, a u idućih deset godina uložit će se šestmilijarda eura. Ministarstvo mora, prometa zajedno s fondom uskoro će objaviti poziv za novih 1300 punionica kroz nacionalni plan oporavka i otpornosti, dodao je Bilaver.

Na panelu "Je li infrastruktura dovoljno brza za budućnost?", na kojem su se sudionici osvrnuli na izazove modernizacije prometnih sustava, Ivica Budimir, predsjednik Uprave Hrvatske ceste, naglasio je važnost daljnje modernizacije ključnih prometnih koridora, dok je Igor Baretić, direktor tržišta Hrvatske i BiH Opel Autowallis, istaknuo važnost zelene agende i značaj elektrifikacije voznog parka u Hrvatskoj. 

„Prosječno u tri godine gradimo 100 km novih cesta i svake godine rekonstruiramo oko 100 kilometara postojećih. Kod gradnje novih cesta suočavamo se s dugotrajnim procedurama, to je proces koji traje od oko pet do deset godina, ovisno o projektu odnosno da li je to autocesta, brza cesta ili lokalna. Imamo manje problema oko imovinsko pravnih pitanja, ali imamo oko studija utjecaja na okoliš. Naše ceste utječu na budućnost regije u kojoj se grade. Znamo koji je cilj, povećanje mobilnosti, rast gospodarstva, utjecaj na demografiju i sve ostalo što je bitno i što cesta donosi, istaknuo je Budimir. O elektrifikaciji cestovnog prometa i smanjenju emisije, govorio je Igor Baretić.

„Zašto se toliko priča o elektrifikaciji cestovnog prometa? Upravo zbog emisija CO2, koji je jedan od glavnih uzročnika globalnog zatopljenja. EU regulativom pokušava smanjiti emisiju CO2, a promet je krivac za 30 posto emisija tog stakleničkog plina, a od toga cestovni promet za 70 posto. Kupci koji žele električna vozila, no trebaju imati strukturu za punjenje vozila. Kad gledamo Hrvatsku, kod nas se prodaje samo tri posto električnih automobila, u ostatku EU je to već oko 15 posto. No, u Europi je sad već oko deset posto voznog parka elektrificirano. Ljudi će sve više dolaziti u Hrvatsku s električnim vozilima i njima svakako treba infrastruktura“, naglasio je direktor Baretić. 

Gdje je Hrvatska u odnosu na EU po pitanju elektrifikacije? To se mjeri u broju instaliranih kilovata na tisuću stanovnika, no u Hrvatskoj je to nekako podijeljeno na dvije regije. Kad gledate priobalni dio, on je u potpunosti na europskom nivou, postoji turizam, dovoljno dolazi izvana. Kontinentalna Hrvatska tu bitno zaostaje, tu ima mjesta za napredak, mišljenja je Baretić. Nema potražnje za električnim vozilima, ako nemamo potrebnu infrastrukturu. Prvo pitanje je gdje mogu puniti svoj električni auto i hoću li stići na destinaciju, a ne se brinuti oko punjenja, zaključio je direktor Baretić.

Nina Dusper Sušić, izvršna direktorica Urbane mobilnosti i infrastrukture iz KONČARA, dodala je kako je uloga željezničkog prometa ključna za učinkovit transport tereta i putnika, a modernizacija infrastrukture nužna je za brži prijevoz, s obzirom na sve suvremeniju flotu vlakova.

„Investicije u željezničku infrastrukturu su značajne. Očekuje se još šest milijardi eura u sljedećih deset godina. Već je gotovo milijardu i pol investirano i povučeno iz fondova EU. S promjenom TNT koridora i zahvaljujući značajnim naporima koji su uloženi za identificiranje željeznice kao jednog od najčišćih i najsuvremenijih načina transporta, uspjeli smo nadoknaditi taj nedostatak. Mi smo se kao KONČAR potrudili razviti projekte i proizvode kao što su baterijski i hibridni vlak odnosno elektrobaterijski vlak, kako bi nadoknadili vremenski razmak dok se ne elektrificira određeni dio pruge. Nedostatci snage opskrbe električnom energijom na mogućim lokacijama punionica električnih vozila, mogu se nadoknaditi razvojem sustava mikromreža uz korištenje sunčanih elektrana i baterijskih spremnika“, istaknula je Dusper Sušić.

Dragan Jelić, ravnatelj Središnje državne agencije za financiranje i ugovaranje EU projekata objasnio je kako financiranje infrastrukturnih projekata iz EU fondova daje ključnu potporu u razvoju prometne i energetske infrastrukture.

„EU fondovi su iznimno važni za realizaciju infrastrukturnih projekata, ali važna je i transparentnost u vođenju tih projekata, kako bi se osigurala dugoročna održivost i koristi za lokalne zajednice“, izjavio je Jelić.

Tihomir Florijančić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka, sudjelovao je na panelu „Važnost lokalne podrške za razvoj infrastrukture“. Florijančić je istaknuo ključnu ulogu župana i gradonačelnika u prepoznavanju infrastrukturnih potreba zajednice i suradnji s nacionalnim vlastima. 

„Iznimno mi je drago da sam imao priliku danas sudjelovati na ovoj konferenciji, a na panelu “Važnost lokalne podrške za razvoj infrastrukture” razmijeniti iskustva sa svojim sugovornicima. Važno je naglasiti da razvoj prometne infrastrukture pozitivno utječe ne samo na povezanost unutar jedinice lokalne samouprave, nego i s drugim dijelovima Hrvatske i inozemstva. Sve to ima pozitivan utjecaj na ekonomske i gospodarske trendove, a najvažnije na kvalitetu života naših građana“, zaključio je predsjednik Gradskog vijeća Tihomir Florijančić.

Matija Posavec, župan Međimurske županije, podsjetio je na važnost moderne prometne infrastrukture za ravnomjeran razvoj svih dijelova Hrvatske. Međimurje je najgušće naseljeno područje u Hrvatskoj. To je regija koja ima veliku ekspanziju. Međimurje izvozi dvostruko više nego li uvozi. Varaždin i Čakovec udaljeni su deset kilometara i između ta dva grada prođe 19.200 vozila svaki dan, no kako ističe župan Posavec, nedostaje im obilaznica. Uz to, ističe nužnost modernizacije željeznice.

„Prosječna brzina vlakova u Hrvatskoj danas je 42 km/h, što je nedopustivo za 21. stoljeće. Ako želimo konkurirati Europi, moramo uložiti u brže i učinkovitije prometne koridore“, rekao je Posavec, ističući važnost brze željezničke povezanosti u sklopu Mediteranskog koridora.

Damir Tomasović, načelnik sektora za provedbu infrastrukturnih projekata u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU, govorio je o ulozi EU fondova u financiranju infrastrukture. 

„EU fondovi omogućuju nam razvoj ključnih prometnih i energetskih projekata koji čine temelj za održivi regionalni razvoj. Bez tih ulaganja, bilo bi vrlo teško postići ravnomjerni razvoj svih hrvatskih regija“, izjavio je Tomasović.

Slavko Grgić, gradonačelnik grada Otoka na panelu je istaknuo da je njemu izuzetno bitno osigurati prometnu povezanost kako bi im to bio kotač zamašnjak kojim ćeomogućiti razvoj industrije. 

„To mi je kao gradonačelniku trenutno fokus. Upravo zbog toga što puno transportne robe prolazi kroz Otok, počeli smo razmišljati o obilaznici kako bi osigurali sigurnost prometa u samim mjestima“, zaključio je Grgić.

Koliko je star vozne park Hrvatske i koliko imamo vozila? Nažalost, naš vozni park je još uvijek dosta star. Osobni automobili prosječne su starosti gotovo 13,5 godina. Za ostale kategorije vozila, odnosno za cijeli vozni park, on je star više od 14,5 godina. Ono što je isto važno za napomenuti je da je dvije trećine voznog parka starije od deset godina. To zahtjeva povećano održavanje vozila kako bi ta vozila ostala u svom optimalnom tehničko sigurnosnom i ekološkom stanju, rekao je Tomislav Škreblin, pomoćnik Uprave za tehničke poslove u Centru za vozila Hrvatske (CVH). 

U brzoj formi razgovora, sudjelovali su Dragan Baškarad, član Uprave Studenca za operacije, Filip Rogošić, direktor Luke Split, Saša Baleta, country manager RC Zone i Vladimir Kuzmić, direktor B2B i B2G u Petrolu Hrvatska. Rogošić je istaknuo važnost povezivanja Hrvatske s Europom kroz razvoj luka i pomorske infrastrukture. 

„Luka Split pozicionirala se kao mala odnosno srednja luka sa 110 zaposlenih. Mi na godišnjoj razini radimo 1,2 milijuna tona tereta. Mi smo se pozicionirali kao mala luka, spremni smo na promjene i što je najvažnije brzi smo u reakciji. Najviše idemo prema zelenoj energiji, uložili smo solare da zadovoljimo vlastite potrebe. No proces digitalizacije i zelene tranzicije  je nešto čemu težimo, iako je ta tranzicija skupa, složni smo u namjeri da je do kraja implementiramo“, naglasio je Rogošić.

Dragan Baškarad je istaknuo kako je za daljnji rast Studenca ključna moderna prometna infrastruktura koja omogućava brži transport robe. 

„Ono što je specifično u našem kontekstu lanca opskrbe je svakako naša rasprostranjenost, dinamika i kontinuirana ekspanzija. Stoga je naš lanac opskrbe kompleksan, uzimajući u obzir da naša distribucija pokriva nešto više od 1400 marketa diljem Hrvatske. Dinamika dodatno postaje zahtjevnija svake godine jer našoj mreži u prosjeku godišnje dodajemo oko 200 novih lokacija“, ističe Baškarad. No kako digitalizacija utječe na opskrbni lanac Studenca?

„Važnost digitalizacije i inovacija u Studencu kao kompaniji su postavljeni kao ključno strateško područje. To pokazuje i činjenica da je u Upravi Studenca to područje potpuno izdvojeno i podržava sve procese u kompaniji – jer direktno utječe na naš kontinuirani rast. Isto vrijedi za logistički sustav – kontinuirano ulažemo u digitalizaciju i nove sustave, a naša dva nova objekta bit će najbolji pokazatelji koliko smo ovdje napredni – ondje ćemo se oslanjati na desetak inovativnih sustava koji će imati direktan utjecaj na našu efikasnost i unapređenje procesa“, naglasio je Baškarad.

Vladimir Kuzmić, direktor B2B i B2G u Petrolu Hrvatskagovorio je o dobavnim lancima te je naglasio da se gorivo doprema brodovima u tri morska terminala. To su Koper, Zadar i Ploče. Isto tako imaju tri kopnena terminala, kojima se dalje opskrbljuju željeznicom.

„Optimizacija tih procesa donosi veliku uštedu. Nama je logistika jedan od većih troškova i sigurno je bitna stavka za naše poslovanje. Naša, inače, prijevoz roba cestom je nama u potpunosti outsourcean, a svoje benzinske pumpe, to je 203 koliko ih je u Hrvatskoj i još više privatnih benzinskih postaja koje opskrbljuje naša logistika, u stvari pokriva naš dispatching centar, koji se nalazi u Ljubljani i on je dobrim dijelom automatiziran.  U tom se centru prati stanje goriva u svim benzinskim pumpama, to bi bilo jako teško bez takvih programskih alata, jednostavno organizirati sigurnu opskrbu maloprodajne mreže“, zaključio je Kuzmić.

Saša Baleta iz RC Zone ističe da je Hrvatska postala pravi logistički hit u regiji. 

„Naša firma je češka, a vlasnici su uložili u logistički centar u Samoboru više od 100 milijuna eura. RC Zone je dosad odradio mnogobrojne projekte, njih više od 100 u Češkoj i Rumunjskoj, a ovo im je prva investicija u Hrvatskoj i opravdali smo njihova očekivanja. Resursi poput radne snage i blizina prometne infrastrukture ključni su za uspješan logistički centar. Upravo smo zbog toga odlučili pozicionirati naš logistički centar u Samoboru, blizu nam je slovenska granica, nije daleko ni riječka luka, kao i željeznica. Dobavni lanci se zbog geopolitičke situacije sve više skraćuju, stoga su potrebni kapaciteti u blizini mjesta potrošnje“, rekao je Baleta. Dodao je da im je jako važna i zelena energija pa će na krovu logističkog centra imati i solarne panele.

Konferenciju „Regija u pokretu“ podržali su: CVH, Grad Osijek, Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste, KONČAR, Luka Split, Lučka uprava Split, Međimurska županija, Opel Autowallis, Petrol, Podravka, RC Zone, Studenac