Premijer je rekao kako ne može reći da se on i predsjednik slažu oko svega, ali da je razgovor bio koristan. U tom ozračju premijer Plenković otišao je u Bruxelles na izvanredni summit Europskog vijeća
NAKON GODINA ŠUTNJE
Kakva će biti suradnja Zokija i Plenkija? 'Očito su se usuglasili da se sad ne mogu usuglasiti...'
Čitanje članka:
5
min
Premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović napokon su u srijedu telefonski razgovarali nakon godina šutnje između dva najvažnija političara u zemlji. U tom ozračju premijer Plenković otišao je u Bruxelles na izvanredni summit Europskog vijeća na temu rata u Ukrajini i jačanja europske obrane, ali detalje razgovora s predsjednikom bilo je nemoguće saznati jer je riječ o klasificiranom razgovoru, kako su nam rekli iz Ureda Vlade. Plenković je iz Bruxellesa komentirao razgovor i rekao da je bilo vrijeme da se čuju, ali i to da su razgovarali na njegovu inicijativu.
- Pružili smo ruku dva puta. Ne mogu reći da se slažemo o sadržaju svega što je bilo predmet razgovora, ali bilo mi je bitno da vidim ima li elemenata neprihvatljivosti s njegove strane. Efekt razgovora je bio koristan i iniciran s moje strane. Najgore je imati unutarnju nestabilnost i problem. Onaj tko je stabilniji, čvršći i bolje organiziran, bolje provodi reforme i ide brže - zaključio je Plenković.
No politički analitičari smatraju da se iz priopćenja čini kako nije riječ o istom telefonskom razgovoru.
- Oni su se usuglasili da se ne mogu usuglasiti. Meni je uopće bezobrazna činjenica da nisu godinama razgovarali. Kod Milanovića je vidljivo da je na liniji Trumpa, odnosno Putina. No, nažalost, Milanović ne može biti dio društva ostalih Trumpovih podržavatelja u EU jer je socijaldemokrat dok su oni rigidna desnica. Milanović nema nikakve međunarodne kontakte, evo, opet je otišao u Sloveniju, gdje se posvađao odmah, s Orbanom ne može, s Ficom isto, i zapravo je tužno jer je izoliran od onih s kojima dijeli iste stavove - kaže Žarko Puhovski, politički analitičar te dodaje kako s druge strane Plenković nije izoliran, ali zastupa stavove koji nedovoljno uzimaju novu realnost u obzir jer Trump je činjenica, a EU se raspada.
- Vladino priopćenje ima naglasak na tome da EU i Ukrajina moraju sudjelovati na pregovorima, a da mir treba biti pravedan. Ali prema mojem skromnom mišljenju, to da mir treba biti pravedan trebalo je biti prvo definirano - rekao je Puhovski.
Milanović, dodaje, ni pod razno ne želi da hrvatski vojnik kroči na teritorij Ukrajine, ali koji je onda, pita se, smisao vojske. Ivan Rimac, politički analitičar, nada se nastavku suradnje predsjednika i premijera, nada se da kompromis neće biti jednokratan, nego da će se pretvoriti u normalnu i Ustavom određenu suradnju koja zahtijeva razmjenu mišljenja prije nego što se donese neka odluka. Navodi da se Hrvatska, kad je riječ o sigurnosti zemlje, do sada oslanjala na Amerikance, a sad je evidentno, kaže, da to pametan čovjek više ne bi radio. Donald Trump potpuno je zakomplicirao međunarodne odnose svojim lešinarskim pristupom u slučaju Ukrajine i trenutačno, kako kaže Rimac, jedino integralna europska politika može imati nekakvu realnu vrijednost unutar zadanih okolnosti koje je Trump nametnuo suradnjom s Putinom. Upravo zbog svega navedenog, uslijed tektonskih promjena u geopolitici koje su nastale Trumpovim dolaskom na vlast, premijer Plenković je u Bruxelles jučer došao avionom sa slovenskim premijerom.
'Nema Ukrajine bez Ukrajine'
- Uoči posebnog sastanka Europskog vijeća, održali smo sastanak Europske pučke stranke i čestitali budućem njemačkom kancelaru Mertzu. Današnji sastanak ima dvije teme: jačanje europske obrane i situacija u Ukrajini. Važan je signal potpore Ukrajini i Ukrajincima koji su žrtve ruske agresije tri godine. Imat ćemo ručak sa Zelenskim i razmotriti kako pridonijeti pregovorima o primirju - rekao je Plenković te dodao kako u stvaranju mira moraju biti uključeni i Ukrajina i EU, a ne samo Rusija i SAD, kako Trump želi.
- Ne može se govoriti o Ukrajini bez Ukrajine, ne može se govoriti o konačnom rješenju bez Europske unije. Konačno rješenje ne može nagraditi Rusiju kao agresora. Ukrajina ne smije biti prisiljena na polukapitulaciju i gubitak svojih teritorija - rekao je Plenković i dodao kako treba pripremiti dobar plan da Ukrajina ne završi kao Cipar.
Dodao je da su se promijenili geostrateških odnosi i da je došlo vrijeme za naoružavanje te da je Hrvatska dosegnula NATO-ov zahtjev od dva posto ulaganja u oružje. Hrvatska će, kaže, ekonomski moći pratiti naoružavanje i nova ulaganja u obranu te je najavio da će Europska komisija krajem mjeseca dovršiti Bijelu knjigu koju priprema s visokom predstavnicom EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kajom Kallas. Neki dijelovi već su poznati, osobito po pitanju obrambene politike EU. O pojedinim dijelovima novinari 24sata nedavno su brifirani na neslužbenim sastancima u Komisiji gdje je najavljeno da Europa mora biti spremna na rat koji se može dogoditi u roku od pet godina i da se zemlje trebaju početi naoružavati. Premijer Plenković otkrio je da postoji mogućnost gradnje tvornice streljiva u Hrvatskoj.
- Rat u Ukrajini pokazao je da EU nije bila u stanju proizvesti potrebnu količinu kako bi namirila Ukrajinu, a kamoli neku veću količinu streljiva. Ovo je presudan trenutak i nova situacija traži ulaganja. Radi se na tome da se u Hrvatskoj sagradi tvornica streljiva - rekao je premijer Plenković.
Mađarski premijer Viktor Orban bio je jedna od najčešćih tema početka summita, a komentirao ga je i naš premijer rekavši da Mađarska, iako je članica EU, od početka ima drugačiji stav oko Ukrajine, a on je sad još snažnije artikuliran nakon promjena u SAD-u. Objasnio je da ako ne bude konsenzusa na zaključcima o Ukrajini, ići će se na B varijantu, a to je da zaključke objavi predsjednik EV-a Antonio Costa.
Tajni razgovori u Kijevu
Prije nego što su europski lideri stigli u Bruxelles na hitan sastanak koji se tiče sigurnosti EU, portal Politico objavio je informaciju da su četiri visoka člana iz okruženja Donalda Trumpa održala tajne razgovore s nekim od glavnih političkih protivnika u Kijevu Volodimira Zelenskog, baš u trenutku kad se Washington slaže s Moskvom o uvjetima kraja rata u Ukrajini. Trumpovi saveznici održali su razgovore s čelnicom ukrajinske oporbe Julijom Timošenko, ambicioznom bivšom premijerkom, te višim članovima stranke Petra Porošenka, neposrednog prethodnika Zelenskog na mjestu predsjednika, prema trojici ukrajinskih parlamentaraca i američkom republikanskom stručnjaku za vanjsku politiku. Rasprave su bile usredotočene na to može li Ukrajina održati brze predsjedničke izbore koji se odgađaju u skladu s Ustavom zemlje jer je Ukrajina i dalje pod izvanrednim stanjem. Kritičari održavanja izbora kažu da bi mogli biti kaotični i ići na ruku Rusiji, s toliko mnogo potencijalnih birača koji služe na prvim crtama ili žive u inozemstvu kao izbjeglice.
Službena politika američke administracije je da se Trump ne miješa u unutarnju politiku Ukrajine te je ministar trgovine Howard Lutnick zanijekao da se njegov šef "upliće u ukrajinsku politiku" dodavši kako Trump želi samo partnera za mir. No ova informacija o tome da Amerika "šuruje" s ukrajinskom opozicijom pokazuje da je Trumpov pristup prema Zelenskom sličan Putinovom jer je i Putin svojedobno priželjkivao da postavi svoju marionetsku vladu u Ukrajini te je tako okupira.
Analitičari s kojima smo razgovarali ne očekuju neke konačne odluke nakon summita, odnosno konačan dogovor, jer je riječ možda o jednom od najtežih summita ikad.
Lideri donose odluke u trenutku kad SAD prekida obustavu obavještajnih podataka Ukrajini, Lavrov prijeti, a Donald Tusk, poljski premijer, govori kako je danas dan kad se sve može promijeniti - i vjerojatno hoće - kad je riječ o europskoj odlučnosti, ponovnom naoružavanju, obrambenoj industriji i našoj spremnosti da se suočimo s ruskim izazovom svijetu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
