Hoće li Hrvatska iskoristiti sredstva iz EU za veliku prometnu transformaciju?

Na konferenciji u organizaciji 24sata, a pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, stručnjaci iz sektora prometne infrastrukture, tehnologije, javnog prijevoza i industrije raspravljali su o ključnim izazovima, ali i o mnogobrojnim mogućnostima napretka u području integriranog prometa i prometne infrastrukture. 

Panelisti su se složili u tome da razvoj mreže TEN-T (planirana mreža cesta, željeznica, morskih luka, luka unutarnjih plovnih putova i zračnih luka u Europskoj uniji) te uključivanje Hrvatske na dodatne prometne koridore predstavljaju značajan napredak za zemlju, a posebno u kontekstu željezničkog prometa.

- U proteklih desetak godina razmišljalo se o zatvaranju nekih dionica željezničkih pruga, ali zbog uvrštavanja Hrvatske na koridore mreže TEN-T do toga neće doći - istaknuo je Željko Ukić, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza.

Napredak je već vidljiv – grade se nove pruge, obnavlja se infrastruktura i nabavlja novi vozni park: ugovoreno je 76 novih vlakova, a još 13 ih je u planu. Na panelu se raspravljalo i o značenju željezničkog prometa unutar zelene tranzicije. Iako trenutačno dvije trećine pruga nisu elektrificirane, primjenom TEN-T uredbe to će se promijeniti - cilj je do 2032. imati elektrificiranu željeznicu.

Unatoč razvoju željeznice, u Hrvatskoj i dalje dominira cestovni promet (70%). Dario Soldo, direktor Sektora za promet u HGK, istaknuo je neke od izazova u transportu i logistici, kao što su nedostaci skladišnih kapaciteta i transportno-logističkih centara te manjak radne snage.

- Dio ljudi moguće je nadoknaditi iz uvozne radne snage, ali vrlo je važno osposobljavanje te radne snage, ljudi ne mogu raditi bez edukacije. Trebamo promovirati ta zanimanja mladima kao atraktivna. Primjerice, vozač kamiona može zarađivati i po 3000 eura - istaknuo je Soldo. 

Kao još jedan izazov naveo je nedovoljan broj graničnih prijelaza s inspekcijskim službama, na kojima roba može proći, a rješenje za to bila bi koordinacija s EU i susjednim državama te ubrzavanje carinskih procedura.

Još jedna prepreka na putu neometanog razvoja integriranog prometa i prateće infrastrukture su zakonodavni okviri i regulative.

- Svi prometni infrastrukturni sustavi su robusni. Potrebno je anticipirati budući razvoj i komplementarne module. Također, regulatorni aspekt je kompliciran i događa nam se da kasnimo za rješenjima, pa neki natječaji budu odgođeni - objasnila je Nina Dusper Sušić, izvršna direktorica urbane mobilnosti i infrastrukture u Končaru.

U takvoj situaciji bitna je komunikacija između svih dionika: države, gospodarstvenika i javnosti. 

- Trebamo se ubrzati, anticipirati izazove s kojima ćemo se susretati i imati sustav u kojem se svi međusobno dopunjujemo i komuniciramo. Važno je imati komunikaciju javnog i privatnog sektora kako bi se pronašlo najbolje rješenje - predlaže Dusper Sušić.

Zvonimir Viduka, direktor ALTPRO-a, također je upozorio na prepreke koje domaće tvrtke imaju pri pristupu javnim natječajima. Zakoni o javnoj nabavi često omogućuju pobjedu velikim stranim tvrtkama, a druge zemlje svojim zakonima daju prednost domaćim ponuđačima. U novom zakonu o javnoj nabavi, koji je u izradi, vidi priliku za promjene te dodaje kako je razvoj željeznice prilika i za opći razvoj društva i gospodarstva.

- Željeznica je poticaj za nova radna mjesta, investicije, nove suradnje, razvoj novih rješenja i povećanje investicija - smatra Viduka.

Krešimir Vidović, ENT stručnjak za inteligentne transportne sustave u kompaniji Ericsson Nikola Tesla, veliku priliku za napredak vidi u digitalizaciji i razvoju inteligentnih transportnih sustava (ITS).

- Takvi sustavi znatno pridonose sigurnijem i efikasnijem prometu. Već sad se u Hrvatskoj provode mnogi projekti temeljeni na ITS rješenjima. Gradovi obnavljaju zastarjele sustave i implementiraju nove, modernije tehnologije, koje odgovaraju suvremenim zahtjevima prometa - objasnio je Vidović.

Glavni izazov vidi u standardiziranju infrastrukture kako bi bilo moguće dobiti kontinuitet usluga, odnosno usluge jednake razine kvalitete. Jedan od sljedećih koraka je harmonizacija, tj. uspostava nacionalne pristupne točke, kako bi svi dionici mogli dostaviti podatke na jedan repozitorij.

Na kraju su se panelisti složili s tim kako Hrvatska, uz značajna sredstva iz EU i odličan geostrateški položaj, ima veliku priliku postati bitno prometno čvorište te kroz razvoj prometnog sustava omogućiti razvoj gospodarstva i domaćih poduzeća, otvaranje novih radnih mjesta i povećanje investicija.

- Sredstva su značajna, samo o spremnosti nas, korisnika sredstava, ovisi koliko ćemo biti uspješni - zaključila je Dusper Sušić.

Glavni pokrovitelj konferencije: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Partneri konferencije: ENNA grupa, Hrvatska gospodarska komora, Ericsson Nikola Tesla, Hrvatska pošta, Lučka uprava Rijeka, Lučka uprava Split, Lučka uprava Ploče, Hrvatske autoceste, KONČAR, HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz.