Stiže ljeto, jedva čekate u more? Na ove opasne stanovnike mora treba pripaziti: Grizu vas i bodu!

Bliži nam se ljeto. Mnogi od nas jedva čekaju prvi put zaroniti u more, neki su se već i odvažili... Jadransko more, sa svojom kristalno čistom vodom i bogatim podmorjem, raj je za kupače, ronioce i nautičare. No, ispod naizgled mirne površine kriju se i stanovnici s kojima susret može biti neugodan, pa čak i opasan. Iako su napadi rijetki i uglavnom posljedica samoobrane životinja, važno je poznavati potencijalne opasnosti i znati kako reagirati.

POGLEDAJTE VIDEO: Nova atrakcija pulskog akvarija

Pokretanje videa...

00:47

Novopristigla atrakcija u pulskom akvariju: Stigla rijetka vrsta raže – Pjegavi golub | Video: 24sata/Srećko Niketić/PIXSELL

Dvije najčešće vrste u Jadranu su pauk bijelac (Trachinus draco) i pauk mrkulj (Echiichthys vipera). Ove ribe vole pjeskovita i muljevita dna plitkih obalnih voda, gdje se ukopavaju čekajući plijen. Opasnost predstavljaju njihove otrovne bodlje na prvoj leđnoj peraji i škržnim poklopcima. Ubod pauka izaziva izuzetno jaku, pekuću bol koja se brzo širi, otok, crvenilo, a ponekad i mučninu, vrtoglavicu te povišenu temperaturu.

Iako rijetko fatalan, ubod je vrlo neugodan. Najčešće stradaju kupači koji slučajno stanu na skrivenu ribu ili ribari prilikom rukovanja ulovom. Najbolja prevencija od ozljeda je nošenje obuće za vodu i oprezno kretanje po plićaku. 

Kao prva pomoć navodi se mjesto uboda uroniti u vruću vodu (oko 40-45°C, koliko se može podnijeti) na 30-90 minuta kako bi se neutralizirao otrov (termolabilan je). Očistiti ranu, ukloniti eventualne ostatke bodlji i potražiti liječničku pomoć ako bol ne popušta ili se jave jači simptomi.

Otrovne bodlje

Poznata kao "kraljica brudeta", škarpina je majstor kamuflaže. Živi na kamenitim i šljunčanim dnima, često u plićim vodama u jesen i proljeće. Nije agresivna, ali posjeduje otrovne bodlje na leđnoj, podrepnoj i prsnim perajama. Ubod uzrokuje jaku bol, oticanje i crvenilo. Najčešće stradaju ronioci i ribari koji je slučajno dodirnu ili nagaze. Prva pomoć ista je kao kod uboda pauka – uranjanje u vruću vodu, čišćenje rane, analgetici i po potrebi liječnička pomoć. Otrov je također termolabilan.

Obična raža "žutulja" preferira pjeskovita i muljevita dna gdje se često zakopava. Na repu ima jednu ili više nazubljenih otrovnih bodlji koje koristi za obranu ako se osjeti ugroženom, najčešće kada je netko nagazi. Ubod može uzrokovati vrlo jaku bol, otok, a zbog nazubljenosti bodlje i veličine nekih primjeraka, i ozbiljne, teško zacjeljujuće rane. Ozljede velikih krvnih žila su posebno opasne.

*Zbog opasnosti od ozbiljnih ozljeda i infekcija, preporučuje se potražiti liječničku pomoć.

Nova opasnost

Riba lav, porijeklom iz Indo-Pacifika, sve je prisutnija u Jadranu zbog zagrijavanja mora. Prepoznatljiva je po dugim, lepezastim perajama s otrovnim bodljama (na leđnoj, trbušnim i podrepnoj peraji).

Nije agresivna, ali ubod se događa u samoobrani, najčešće kod ribara ili ronioca. Osim opasnosti za ljude, riba lav predstavlja i ozbiljnu ekološku prijetnju jer je proždrljivi predator autohtonih vrsta i brzo se razmnožava, a u Jadranu gotovo da nema prirodnih neprijatelja. Ubod uzrokuje izuzetno jaku bol, otok, crvenilo, a mogući su i ozbiljniji simptomi poput mučnine, vvatrenrtoglavice, otežanog disanja ili privremene paralize.

Plutajući organizmi i stanovnici dna također mogu uzrokovati probleme.

Morska mjesečina (Pelagia noctiluca) i Kompas meduza (Chrysaora hysoscella) najčešće su meduze čiji dodir izaziva neugodnosti. Njihove lovke sadrže žarne stanice koje pri kontaktu s kožom ispuštaju otrov, uzrokujući bolno pečenje, crvenilo, osip, plikove, a ponekad i jače alergijske reakcije. Mogu se pojaviti u velikim rojevima, nošene strujama.

Vatreni crv je atraktivni, ali opasni člankonožac koji sve češće stanuje u Jadranu zbog zagrijavanja mora. Njegovo tijelo prekriveno je bijelim čekinjama (četama) koje sadrže otrov. Pri kontaktu, čekinje se lako lome i zabijaju u kožu, uzrokujući jak osjećaj pečenja, iritaciju, crvenilo i otok, ponekad i mučninu ili vrtoglavicu.

Murina

Ova zmijolika riba skriva se u pukotinama stijena. Nije agresivna, ali ako se osjeti ugroženom (npr. guranjem ruke u njenu rupu), može snažno ugristi oštrim zubima. Ugriz je bolan, a rane teško zacjeljuju i sklone su infekcijama zbog bakterija u ustima murine. Krv murine je toksična, ali se otrov uništava termičkom obradom.

Unatoč svim ovim vrstama, ljudi najčešće percipiraju morske pse kao najopasnije predatore. Napadi u Hrvatskoj su jako rijetki, pogotovo od onih vrsta koje bi čovjeku mogle nauditi. Iako izuzetno rijetka u Jadranu, velika bijela psina povremeno zaluta u naše more. Smatra se najopasnijim morskim psom, posljednji smrtonosni napad u Hrvatskoj zabilježen je 1974. godine kod Lokve Rogoznice.

Ondje je veliki bijeli od pet metara zgrabio 21-godišnjeg Nijemca Rolfa Schneidera. U pomoć mu je priskočio Talijan Vittorio Solinghi, hrabro napao psinu i čak izvukao mladića na obalu. Schneider je ostao bez dijela noge te je na plaži iskrvario i preminuo.