Iako mnogi danas ova praznovjerja smatraju zastarjelima, ona i dalje žive u hrvatskoj kulturi kao dio identiteta i tradicije...
Praznovjerja u Hrvatskoj kojih se i danas groze! Od bisera na svadbi, vrana smrti do pokojnih
Hrvatska tradicijska kultura obiluje fascinantnim praznovjerjem i običajima koji današnjim generacijama mogu djelovati pomalo neobično i smiješno pa čak i zastrašujuće. Iako su mnogi od njih nastali iz praktičnih razloga ili dubokih vjerovanja naših predaka, danas ih često promatramo s čuđenjem ili nevjericom.
Životinjska praznovjerja
Crne mačke
Među najpoznatijim praznovjerjima je ono vezano uz crne mačke. Ako crna mačka prijeđe preko puta, vjeruje se da donosi nesreću. Da bi se zaštitili od nesreće, ljudi često pljunu tri puta.

Golubovi
Za razliku od crnih mačaka, golubovi se smatraju sretnima. Vjeruje se da ako vas pogodi golubov izmet, to donosi sreću - iako većina ljudi ne voli ovakvu vrstu 'sreće'.
Sove
Glas sove nagovještava bolest. Ako sova sjedi na tvojoj kući, netko će se iz kuće razboljeti. Tamo gdje sove pjevaju, zakopano je blago. Ako ga želiš pronaći, ne smiješ pričati za vrijeme kopanja.
Rode
Kad vidiš rodu da mirno sjedi ili stoji na krovu tvoje kuće, u kuću dolaze mir i sreća. Kad čuješ rodu da klepeće, imat ćeš štete u kući.
Vrane
Ako vrane grakću i slijeću oko kuće, netko od ukućana mogao bi umrijeti.

Kućna praznovjerja
Ogledala
Razbijeno ogledalo donosi sedam godina nesreće prema narodnom vjerovanju. U kući pokojnika ogledala se moraju prekriti kako se duša ne bi zaglavila u odrazu.
Propuh
Jedan od najpoznatijih hrvatskih praznovjerja je propuh - strujanje zraka kroz prostoriju koje se smatra, kako su govorili, izvorom svih bolesti. Dok ostatak svijeta uživa u prirodnoj ventilaciji, hrvatski domaćini panično zatvaraju sve prozore i vrata čim osjete najmanji povjetarac, uvjereni da propuh može izazvati sve - od ukočenog vrata do upale pluća.
Mokra kosa
Izlazak iz kuće s mokrom kosom u Hrvatskoj se smatra gotovo pa zabranjenim. Čak i usred vrućeg ljeta, hrvatske majke i bake inzistiraju na potpuno suhoj kosi prije napuštanja doma, jer mokra kosa, kako kažu, vodi ravno u bolnicu.
Beton
Sjedenje na betonu ovdje je tabu. Kako se čini, ako sjedite na golom betonu razboljet ćete se i ozlijediti leđa.
Bosi po kući
'Ne hodaj bos po pločicama, prehladit ćeš se! Obuci se, prehladit ćeš se!' Koliko ste puta ove rečenice čuli?
Brojevi i rituali
Sretan broj tri
Broj tri ima posebno značenje u hrvatskim praznovjerjima. Ljudi često kucaju tri puta o drvo za sreću ili pljuju tri puta za zaštitu od uroka.
Broj trinaest
Kao i u mnogim kulturama, broj 13 smatra se nesretnim. Ljudi izbjegavaju važne događaje 13. u mjesecu.

Petak 13.
Vjerovanje da petak 13. donosi nesreću široko je rasprostranjeno u Hrvatskoj. Mnogi ljudi izbjegavaju važne odluke ili putovanja na taj dan.
Zaštita od uroka
Češnjak
Vjeruje se da češnjak štiti od zlih sila i vještica. Neki ljudi su ga nekoć nosili u džepu kao zaštitu.
Djetelina
Sretne su one s 4, 6, 8 i 9 listova. Što je više listova to je više sreće. Nesreću donose djeteline s 5 i 7 listova, te ukoliko ih pronađete, trebate ih uništiti.
Crveni konac
Nošenje crvenog konca oko zgloba smatra se zaštitom od 'zlog oka' ili uroka.
Kucanje u drvo
Kada se spomene nešto dobro ili se pohvalimo nečim, običaj je kucnuti u drvo kako se ne bi 'ureklo'. Ovo praznovjerje je toliko često da je postalo gotovo automatska radnja.
Svakodnevna praznovjerja
Sol
Prosipanje soli donosi, kako su govorili, nesreću. Da bi se poništio učinak, potrebno je baciti prstohvat soli preko lijevog ramena.
Štucanje
Kada netko štuca, vjeruje se da ga netko spominje.
Vjenčanja
Brojne su zabrane vezane uz vjenčanja - mladenka ne smije nositi bisere jer donose suze, a kiša na dan vjenčanja smatra se dobrim znakom. Ni mladoženja ne smije vidjeti vjenčanicu prije same ceremonije.

Iako mnogi danas ova praznovjerja smatraju zastarjelima, ona i dalje žive u hrvatskoj kulturi kao dio identiteta i tradicije. Bez obzira vjerovali u njih ili ne, ova praznovjerja predstavljaju zanimljiv uvid u povijest i mentalitet naroda.