Detaljni vodič kroz reformu strukovnih škola: Što su moduli i hoće li se i dalje učiti povijest?

Učenici koji će ovo ljeto upisati neku od strukovnih škola bit će prva generacija (osim škola u eksperimentalnom programu) koja će se školovati po novom programu strukovnog obrazovanja. U škole frontalno ulazi kurikularna obrazovna reforma o kojoj se priča već mjesecima. Reformu vodi Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO), a novi kurikuli i organizacija nastave zamijenit će programe i planove iz 1996. godine.

Ono što treba naglasiti je da se za učenike, primjerice, baš ništa ne mijenja pri upisu škole - to će se obavljati kao i dosad preko sustava upisi.hr, prema bodovnim pragovima. Učenici će upisivati trogodišnja ili četverogodišnja zanimanja te će biti ocjenjivani kao i dosad. Mijenjaju se način na koji se izvodi nastava i programi po kojima se ona izvodi.

Modul neće trajati cijelu godinu

- Naša je škola već drugu godinu u eksperimentalnoj provedbi reforme. Uveli smo program tehničara za posluživanje, to bi bila paralela sa zanimanjem konobara. Ima još stvari koje bi se mogle korigirati, no novi način nastave pruža više slobode nastavnicima da provode ideje i projekte koje dosad nisu mogli ili za njih nisu bili plaćeni. Prve godine u zanimanje smo upisali 17 učenika, ove godine ih je 27 i reakcije su im odlične. Ovakav način rada im se puno više sviđa, dinamičniji je - kaže nam Sibila Roth, ravnateljica Ugostiteljske škole Opatija.

To je jedna od desetak škola koje su ušle u eksperimentalnu reformu 2023. godine. Promjene se temelje na novoj organizaciji nastave. Stručni predmeti više se neće predavati predmet po predmet, tijekom cijele školske godine, nego će biti oblikovani u module. Primjerice, za zanimanje tehničara za računalstvo predmeti Osnove programiranja i Spremnički tipovi podataka činit će modul Uvod u programiranje.

Opći predmeti kao i dosad

Takvih modula bit će od pet do šest po godini i zanimanju za koje se učenik školuje (ugostiteljstvo, računalstvo, automehaničari, kozmetičari itd.). Uz obavezne, učenici će imati i izborne module te općeobrazovne predmete koje će slušati kao i dosad - hrvatski jezik, matematika, strani jezik, povijest, geografija, vjeronauk i etika.

Moduli više neće trajati cijelu školsku godinu. Neki, poput, primjerice, osnova zaštite na radu, mogu trajati mjesec ili dva, drugi i po šest-sedam mjeseci. Predmeti uključeni u jedan modul predaju se kroz konkretne zadatke i projekte.

- Za učenike se neće značajno promijeniti nastava - dolazit će u školu svaki dan, imati raspored, dobivati ocjene za sve predmete. Strukovnu srednju školu završavat će izradom završnog rada, tko bude htio i dalje može na državnu maturu, za koju će biti i bolje pripremljeni. Pojačana je satnica hrvatskog jezika, koji se pokazao kao najbolnija točka za strukovnjake, i matematike - kaže Mile Živčić, ravnatelj ASOO-a.

CSVET bodovi za modul

Temelj novog načina rada je učenje temeljeno na radu, odnosno sve potrebno znanje zadano kurikulima učenici stječu kroz projektnu i praktičnu nastavu. Jedan modul moći će držati jedan nastavnik, odnosno mentor ili više njih. Oni će oblikovati što se uči. Učenici će se vrednovati CSVET bodovima koji su slični ECTS bodovima na fakultetima. Da bi prošao modul, učenik mora prikupiti potreban broj CSVET bodova, no ocjena će mu biti standardna.

29. i 30. SVIJEČNJA Sve više mladih ide u obrtnike - na Sajmu zaposlenja u Zagrebu provjerite zašto je tako

U module će odsad biti uklopljeni predmeti fizika, biologija i kemija. Dio ravnatelja i nastavnika smatra kako učenici neće dobiti dovoljno znanja iz tih predmeta.

- Kako ćete držati nastavu u tehničkim školama bez fizike? Tko će upisati FER iz elektrotehničkih škola? Tehnički fakulteti traže specifična znanja - istaknuo je Dubravko Diklić, ravnatelj zagrebačke Strojarske tehničke škole "Faust Vrančić", na okruglom stolu o strukovnoj reformi, koji je prošli tjedan organiziralo Tehničko veleučilište Zagreb.

Fizika i strani jezici bi mogli biti problem

Dalibor Pekas, nastavnik Tehničke škole "Ruđer Bošković" u Zagrebu, smatra kako je promjena velika i zahtjevna te da školama nedostaje informacija o provedbi, no da učenici neće biti zakinuti.

- Svi će i dalje biti pripremljeni za državnu maturu kao i dosad. Nedostatak fizike mogao bi biti problem jer se više neće održavati u kontinuitetu, a to je nužno za savladavanje znanja potrebnih na fakultetima - rekao je Pekas.

Problem bi mogao biti i smanjivanje satnice engleskog jezika. Sibila Roth kaže nam kako oni dosad nisu osjetili nedostatak općeobrazovnih predmeta, no da bi smanjena satnica stranih jezika mogla biti problem za učenike u hotelijerskim smjerovima. Nitko nije uvjeren da će biti dovoljno ostatak satnice odraditi kroz module.

PROBLEMI S REFORMOM Nastavnici stranih jezika: Učenici neće znati engleski ni za maturu, a ministar nas proziva

Moduli će se odrađivati u specifično uređenim prostorima, laboratorijima. Kao i dosad, moći će ići na praksu kod poslodavca, primjerice, u trogodišnjim obrtničkim zanimanjima, frizerke i konobari. No ako su škole dobro opremljene da se sav potreban praktični rad odradi u školi, potrebe za radom kod poslodavca nema.

Nastavnici će razvijati predmete

Dio prakse moći će se odrađivati i u Regionalnim centrima kompetentnosti.

- Kao dio RCK koprivničko-križevačke županije razvijali smo se u smjeru modularne nastave, nastavnici idu na edukacije, nabavljali smo opremu. Kao ravnatelj sam nastavnicima dao 60-70 posto predmeta koje vole raditi i koje vole razvijati. Ne bojim se jer već sad radimo na učenju temeljenom na radu - u učionicama se ne čuje muha, učenici rade na opremi, kompjutorima itd. To je drugačije nego prije - kazao Darko Špoljar, ravnatelj Srednje strukovne škole Đurđevac.

Ravnatelji na okruglom stolu istaknuli su kako je tek dio škola u sustavu RCK, što znači da su u prednosti što se tiče opremanja i edukacije nastavnika. Druge škole nemaju toliko sredstava, istaknuli su.

'To je eksperiment na živo'

Slažu se i kako je eksperimentalni dio u školama trajao prekratko i na premalenom uzorku učenika jer se uglavnom proveo u ugostiteljskim područjima, u razredima od 10 do 15 učenika. Provedeno anketiranje ne smatraju kvalitetnom provjerom, a kažu i da se reforma trebala uvoditi postupno.

- ASOO jako malo kontaktira ravnatelje srednjih škola. Imali su konferenciju, došli nam mobilni timovi i otprilike saznali što će se događati. No ne mogu shvatiti što je fundamentalno novo i kvalitetnije što će donijeti i kako su ti ljudi izmjerili što će biti bolje. Eksperimentalno se reforma provodila uglavnom u trogodišnjim zanimanjima, a kvalitetu mjere tako da intervjuiraju učenike, nastavnike i ljude iz industrije. Ako želite usporediti neki program - dovedite vanjsko tijelo da procijeni usvojenost gradiva - da se pokaže da je novi koncept bolji od prošlog. Ovo je eksperiment na živo, to je nedopustivo - bio je kritičan Vladimir Krstić, v.d. ravnatelja zagrebačke I. Tehničke škole Tesla.

'Odmahivali su rukom'

Ravnatelj ASOO-a Živčić kaže kako je zabrinjavajuće da dio ravnatelja to nije shvatio ozbiljno. 

- Još prije dvije godine ministar obrazovanja na konferenciji je najavio da reforma ulazi u škole 2025. Tada je dio ravnatelja odmahivao rukom i govorili su kako do reforme neće ni doći - kazao nam je.

Agencija je dosad održala brojne radionice za nastavnike, više konferencija za ravnatelje, a od rujna škole obilaze mobilni timovi koji su dosad obišli 301 školu. U nekima, kaže Mile Živčić, nisu još obavili ni osnovne pripreme.

Nadajmo se da će do rujna ipak svi uspjeti postaviti novi model nastave. Ipak, u Hrvatskoj strukovna zanimanja upisuje 70 posto učenika koji zaslužuju suvremeno obrazovanje.